Što su probiotici i kako djeluju?

U zadnje vrijeme, često nas "bombardiraju" raznim reklamama za mliječne proizvode s dodatkom probiotika koji su opisani kao super junaci koji čuvaju naš organizam. Privučeni reklamom, kupujemo razne proizvode, ne ulazeći u daljnja razmišljanja o tome kako ti probiotici djeluju i što su oni zapravo.

Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Naziv probiotik dolazi od riječi pro bios što znači za život, a po definiciji, probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na organizam domaćina, poboljšavajući svojstva njegove autohtone mikroflore probavnog sustava. Jednostavnije rečeno, probiotici su dobre bakterije.

Kao probiotici, najčešće se koriste bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Riječ je o bakterijama koje su uobičajeni stanovnici ljudske intestinalne mikroflore te su kao takve uključene u borbu protiv štetnih i opasnih bakterija, uzročnika raznih bolesti. Njihovo djelovanje protiv štetnih bakterija se može opisati kao antagonističko i kompetitivno, što znači da se s njima natječu za mjesto vezanja na stjenku i za hranu.

Naša prirodna mikroflora je podložna promjenama uzrokovanim stresom, neuravnoteženom prehranom, starenjem te antibioticima koji ne pokazuju selektivno djelovanje, nego uništavaju i dobre bakterije pa bi se one na neki način trebale obnavljati. To postižemo tako da ih u organizam unosimo iz vanjskog izvora. Probiotici su otporni na djelovanje želučane kiseline pa zbog te vrlo važne činjenice mogu doći do crijeva i nastaniti se u njima.

Njih doprinos zdravlju je slijedeći:

• pomoć kod laktozne netolerancije: bakterije mliječne kiseline mogu prevesti laktozu do mliječne kiseline što može pomoći osobama koje su inače osjetljive na laktozu
• prevencija raka debelog crijeva: jedna od značajnih uloga probiotika, smanjuju djelovanje enzima β-glukuronidaze koji utječe na stvaranje nekih kancerogenih supstancija
• stimuliraju imuno sustav: sudjeluju u borbi protiv patogenih bakterija, povećavaju broj imunoglobulina A, fagocita i T-limfocita koji uništavaju patogene mikroorganizme
• kontroliraju naseljavanje bakterije Heliobacter pylori: smanjuju mogućnost njenog vezanja na sluznicu želuca i time smanjuju mogućnost nastanka želučanog čira koji je povezan s djelovanjem te bakterije
• sprječavaju nastanak proljeva povezan s antibiotskom terapijom: antibiotici uništavaju cjelokupnu crijevnu mikrofloru što može dovesti do proljeva, a sprječava se dodatnim uzimanjem probiotika
• poboljšavaju apsorpciju minerala: pogotovo kalcija i minerala u tragovima koji se mogu naći u raznim žitaricama

Osim toga, probiotici smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak, sudjeluju u uklanjanju toksičnih tvari iz tijela, sudjeluju u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina...

I za kraj jedna zanimljivost. Poznato je da su Bugari jedni od najvećih konzumenata jogurta i ostalih mliječnih proizvoda koji u sebi sadrže velike udjele bakterija mliječne kiseline. No manje je poznato i da su zahvaljujući tome, jedan od naroda koji redovito doživljavaju duboku starost.

Kao što je već navedeno, naša mikroflora se smanjuje i redovito je treba obnavljati. To i nije tako teško, samo trebamo kontinuirano koristiti fermentirane mliječne proizvode i polako dočekati 100-tu!