Naučite jesti umjereno!

Jeste li ikada pojeli punu vrećicu čipsa, a da niste uopće gladni? Ako je tako, pripadate velikoj skupini ljudi koja jede neumjereno. Neumjerenost u jelu povećava rizik od nastanka pretilosti koja je vodeći uzrok nastanka raznih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca i krvožilnog sustava, srčani i moždani udar, bolesti zglobova i psiholoških problema kao što su depresija, anksioznost i stres.

Pretilost nije nešto što trebate shvatiti zdravo za gotovo. Koji kilogram viška ne predstavlja problem, ali trebate znati da pretilost upravo tako započinje. Ti sitni kilogrami viška postanu puno veći i počinju upravljati vašim životom, što vam definitivno nije cilj.

Prvi korak u smanjenju rizika od nastanka pretilosti je pravilna prehrana i umjerenost u jelu. Ponekad je teško odoljeti ukusnim i nezdravim grickalicama, ali ih ni ne morate uvijek izbjegavati. Ako je neumjerenost u jelu problem koji vas prati svakodnevno, vrijeme je da nešto promijenite.

Dobra vijest je da samo male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti prejedanje. Osluškujte tijelo i pratite signale koji upućuju na to da ste uistinu gladni. Primjerice, prava glad ne dolazi iznenada, već postupno i kada ste uistinu gladni pojeli biste bilo što, niste naročito izbirljivi.

Zadovoljite glad

Preskakanje obroka stvara pojačanu žudnju za hranom. Redoviti obroci koji sadrže složene ugljikohidrate, a ne rafinirane koji se nalaze u bijelom kruhu i tjestenini, će vas držati duže sitima i održavat će ravnotežu razine šećera u krvi. Kada preskačete obroke ili je razmak među obrocima prevelik, veća je vjerojatnost da ćete se prejesti. Između obroka pojedite nešto laganije kao što su obrani mliječni proizvodi, voće, povrće, orašasti plodovi i proizvodi od cjelovitih žitarica.

Otkrijte uzroke prejedanja

Vodite dnevnik prehrane u razdoblju od tjedan dana. Bilježite sve što ste pojeli i svoja raspoloženja. Zabilježite sve situacije koje vam predstavljaju izvor stresa i ako vam je apetit pojačan tijekom tih situacija. Kada otkrijete uzroke prejedanja, počnite ih kontrolirati. Ako ne možete izdržati da nešto ne gricnete, neka to bude nešto zdravo.

Pričekajte

Glad koja je uzrokovana stresom najčešće prođe u razdoblju od 20 minuta. Toliko vremena je potrebno da se poveća oslobađanje serotonina i smanji razina kortizola. Ako izdržite tih 20 minuta potreba za hranom će vjerojatno nestati.

Popijte nešto

Hipotalamus je dio mozga koji je odgovoran za raspoloženje i prepoznavanje simptoma sitosti, gladi i žeđi. Popijte čašu vode ili toplog čaja (bez kofeina jer kofein potiče oslobađanje hormona stresa) i strpite se jedno vrijeme jer će osjećaj lažne gladi vjerojatno proći. Također je važno da mozak često zamijeni osjećaj žeđi za osjećaj gladi pa vrijedi probati s čašom vode prije nego nešto pojedete.

Operite zube

Pranje zubi mozgu šalje signal da je s jelom gotovo. Znanstvenici su dokazali da se pranjem zubi učinkovito kontrolira unos hrane. Idući put kada osjetite potrebu za hranom, a nije prošlo puno vremena od zadnjeg obroka, operite zube i pričekajte. Ako vas glad prođe, bila je riječ o žudnji za hranom.

Uzmite žvakaču gumu

Ako nešto morate žvakati neka to bude žvakaća guma koja ne sadrži šećer. Znanstvenici su dokazali da žvakanje žvakaće gume smanjuje razinu kortizola u tijelu za čak 16%. Oslobađanje kortizola je jedan od vodećih uzroka neumjerenosti u jelu.

Smijte se

Istraživanja su pokazala da smijanje smanjuje razinu kortizola, a povećava razinu endorfina koji potiče dobro raspoloženje. Smijanje također sagorijeva kalorije. Naime 1 sat smijanja će potrošiti kalorija kao da ste 30 minuta nosili težak teret.