Cijepljenje protiv humanog papilomavirusa (HPV)

Humani papilomavirus (HPV) je jedan od najčešćih uzročnika virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se inficira u nekom trenutku u životu, a velik dio osoba inficiranih HPV-om nikada ne razvije simptome ni bolest, no može doći i do razvoja infekcije HPV-om te karcinoma.

Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom cerviksa, vagine i vulve kod žena, karcinom penisa kod muškaraca, te karcinom anusa i grla kod muškaraca i žena. Više od 99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Postoji preko 130 genotipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).

Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (periodično pozivanje žena na pregled može značajno sniziti pobol i smrtnost od karcinoma cerviksa).

Registrirana su tri cjepiva protiv HPV infekcije: dvovalentno (Cervarix), četverovalentno (Silgard/ Gardasil) i devetvalentno (Gardasil 9). Sva tri cjepiva štite od infekcije tipovima 16 i 18, koji uzrokuju više od 70 posto karcinoma cerviksa. Četverovalentno cjepivo sadrži još i tipove 6 i 11, koji najčešće uzrokuju spolne bradavice, dok devetvalentno cjepivo pored tipova 16, 18, 6 i 11 sadrži još i 31, 33, 45, 52, 58, koji također spadaju u onkogene tipove.

Sva se tri cjepiva pripravljaju iz visoko pročišćenih čestica proteina L1 tehnologijom rekombinantne DNA. Ove čestice nalik virusu ne sadrže virusnu DNA, ne mogu inficirati stanice, razmnožavati se niti uzrokovati bolesti.

Sažeci opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku za sva su cjepiva javno dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/

Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. U Republici Hrvatskoj se, prema Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom obolijevanja od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, Haemophilus influenzae – invazivne bolesti, meningokokne bolesti i infekcije HPV-om, preporučuje besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju osmi razred osnovne škole.

Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.

Cjepiva, kao i svi drugi lijekovi, mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.

Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te dodatno još 15 minuta nakon cijepljenja sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.

U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.

Djelotvornost u sprečavanju perzistentne infekcije (kod muškaraca i kod žena) HPV tipovima sadržanima u cjepivu je preko 80 posto, što posljedično dovodi do smanjenja cirkulacije virusa u populaciji.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, preko 10 godina, te nije još sigurno da li će u budućnosti biti potrebe za dodatnom, tzv.“ booster„, dozom.