Dječaci osjetljiviji na stres za vrijeme trudnoće

Istraživanje pokazuje da kada su ženke miševa izložene stresnim situacijama u ranoj trudnoći, kao što je premještanje u nepoznatu okolinu, mijenjanje kaveza više puta u jednom danu, ili puštanje mirisa grabežljivca, ispalo je da su muški potomci osjetljiviji na takav stres nego ženski potomci.

Ova povećana osjetljivost na stres i ponašanje može biti slično aspektima razvojnih bolesti mozga kod ljudi.

Kao odrasle jedinke, ti mužjaci su također imali manje testise i niže razine testosterona, što ukazuje na utjecaj majčinog stresa na njihov razvoj fetusa. Zanimljivo, ovi efekti su preneseni na sljedeće generacije, s oca na sina.

Za stres u maternici je poznato da povećava rizik od bolesti kod potomaka, uključujući autizam, shizofreniju, anksioznost, bolesti srca, pretilost i dijabetes. Razumijevanje veze između mijenjanja okoline za majku i dugoročnog utjecaja na osjetljivost bolesti kod potomstva, može pomoći u razvoju novih terapijskih tretmana ili prevencija.

Istraživači vjeruju da se posteljica, koja uglavnom nastaje iz tkiva fetusa, razvija na drugačiji način za muškarce nego za žene. Smatra se da posteljica, kao poveznica između majke i djeteta, ima važnu ulogu u zaštiti nerođenog djeteta.

Znanstvenici kažu da ovdje spolne razlike mogu utjecati na način na koji hormoni i hranjive tvari prolaze iz majke u bebu kroz posteljicu, a mogu dovesti do razlike kako majčin stres utječe na dečke i curice.

Prof John Russell sa Sveučilišta u Edinburghu, voditelj istraživanja, je izjavio: „Razumijevanje kako loša iskustva u vrlo ranom životu mogu imati štetan utjecaj na doživotno mentalno i fizičko zdravlje, dovesti će do boljih načina za sprečavanje i prevladavanje tih problema. Postalo je očito da mnogi zdravstveni problemi odraslih ljudi imaju svoje porijeklo još u majčinoj utrobi, a o tom bi svi trebali razmisliti kako bi poboljšali zdravlje ljudi u budućnosti."