Istraživanje: Za dobar život najvažnije dobro zdravlje

Dobar život prvenstveno znači imati dobro zdravlje, smatra čak 94% hrvatskih ispitanika iz ankete provedene u lipnju na reprezentativnom uzorku, a s time se slaže prosječno 84% ispitanih u ostalim zemljama.

Zdravlje u Hrvatskoj najviše potenciraju gotovo svi iznad 65 godina života i stanovnici Like/Korduna/Banovine (po 99%), pa žene (97%), a nešto manje je to bitno muškarcima (91%), stanovnicima Istre/Primorja/Gorskog Kotara (86%) te mladima između 15 i 17 godina (81%).

Iza zdravlja slijede financijska sigurnost i siguran posao koje ističe 74% Hrvata, ponajviše stanovnici Sjeverne Hrvatske (84%) i osobe između 45 i 54 godina starosti (80%), a najmanje u Dalmaciji te Lici/Kordunu/Banovini (67%).

Rastom stupnja obrazovanja povećava se i potreba veće financijske sigurnosti (od 60% kod osoba s niskim obrazovanjem do 78% kod visoko obrazovanih). Približno četvrtina naših građana smatra da je novac najbolja mjera uspjeha a još oko 30% smatra da je to tek djelomično točno.

Oko 30% ispitanih kaže da radi svoj posao samo radi novca.

Treća bitna karakteristika za dobar život je posjedovanje vlastitog doma (stana/kuće), za što se izjasnilo 70% hrvatskih građana, dok je u svijetu taj element još više istaknut i sa 69% glasova ispitanika nalazi se na drugoj poziciji.

Važnost sretnog braka sa 64% je podjednako pozicionirana u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama gdje prosjek iznosi 61%.

Brak se najviše ističe kod građana Sjeverne Hrvatske, Dalmacije i dobne skupine od 25 do 34 godine (oko 73%), a najmanje kod građana Zagreba s okolicom (60%) i među najmlađima (39%). Ženama je sretan brak nešto važniji nego muškarcima (66% prema 62%).

Važnost djece za dobar život se kod nas (63%) iskazuje čak nešto više nego što je prosjek u drugim zemljama (53%), i to najviše u Sjevernoj Hrvatskoj (73%), odnosno kod dobne skupine između 35 i 44 godine starosti (71%).

Ženama su djeca bitnija nego muškarcima (67% prema 59%).

Nadzor nad vlastitim životom u Hrvatskoj (39%) je manje važan nego u drugim zemljama (48%), kao i zanimljiv posao, koji se u Hrvatskoj (33%) daleko manje cijeni nego drugdje (52%).

Istodobno hrvatski građani smatraju da nemaju dovoljno slobodnog vremena, a najviše ga žele imati mladi (48%), osobe s visokim obrazovanjem (43%), građani Zagreba (40%) i Dalmacije (38%).

I po želji za putovanjima (31%) zaostajemo za drugim zemljama (40%), pri čemu s rastom stupnja obrazovanja jako raste i želja za putovanjem - od svega 9% kod nisko obrazovanih do 42% kod visoke stručne spreme.

Steći dobro obrazovanje ili kontinuirano se dalje obrazovati nije baš jako poželjna karakteristika u Hrvatskoj (26%) ali i prosjek za drugih 25 zemalja je slično nizak (28%).

Slično je prošlo i duhovno obogaćivanje/razvijanje, koje je kod nas manje poželjno (23%) nego u ostalim zemljama (35 %) dok bavljenje hobijem važnim smatra 22% Hrvata, a svega nešto više od petine ispitanika podržava takve aktivnosti.

Pri dnu liste karakteristika koje život čine boljim su opremljenost domova proizvodima visoke tehnologije (18%), luksuzni automobil i/ili drugi auto u obitelji (16%) te lijepa i moderna odjeća, obuća ili nakit (14%).

Čini se da u hrvatskoj populaciji ipak ne prevladavaju šminkeri jer se s tvrdnjom da "roba s potpisom" podiže osobni imidž osobe koja ju nosi potpuno slaže 16% ispitanika, tek se djelomično slaže 20%, a ne slaže se preko 60%.