Mediteranska prehrana

Novo istraživanje povezalo je neke prehrambene navike koje su tipične za mediteransku prehranu s duljim životom.

Istraživanje objavljeno na internetskim stranicama časopisa „British Medical Journal“ pokazalo je da je konzumacija više povrća, voća, oraha, graha i maslinova ulja, umjerena konzumacija alkohola, i konzumacija malih količina mesa povezana s duljim trajanjem života.

No, istraživači su pokazali i to da drugi sastavni dijelovi tipične mediteranske prehrane, poput visokog unosa ribljeg mesa, morskih plodova i žitarica, i nizak unos mliječnih proizvoda, nisu povezani s produljenjem života.

Istraživači su proučili više od 23 000 muškaraca i žena koji su rješavali upitnike o zdravlju i životnom stilu tijekom 8 i pol godina, koliko je trajalo istraživanje.

Prehrana sudionika ocjenjivana je s od 1 do 10 bodova na temelju razine podudarnosti s mediteranskom prehranom, a uzimalo se u obzir i to puši li osoba, kolika je razina psihičke aktivnosti osobe i je li osoba ikada imala postavljenu dijagnoza raka, šećerne bolesti ili bolesti srca.

Autori istraživanja tvrde da ako se iz sustava bodovanja isključilo uzimanje povrća, uzimanje mesa u malim količinama i umjerena konzumacija alkohola, korist od mediteranske prehrane bila je znatno manja.

Istaknuli su i da postoji jasna korist u kombinaciji nekoliko ključnih sastojaka mediteranske prehrane, poput unosa velike količine povrća i maslinova ulja.

Profesor Trichopoulou, sa Škole javnog zdravlja pri poznatom američkom sveučilištu Harvardu, zaključio je da su glavni razlozi zbog kojih mediteranska prehrana može pogodovati duljem životnom vijeku velik unos voća i povrća praćen umjerenim unosom alkohola i niskim unosom mesa.

Za MojDoktor:
Lovro Lamot, dr.med.