Od visokog krvnog tlaka boluje čak 37% ljudi u Hrvatskoj. Ova je bolest za svakog oboljelog potencijalna tempirana bomba jer u bilo kojem trenutku može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili nagle srčane smrti.

Polovica oboljelih niti ne zna da ima povišen krvni tlak s obzirom da ova bolest nema simptoma, a polovica onih koji znaju da su oboljeli ne liječe ovu bolest. Upravo iz razloga što u početku nisu prisutni jasni simptomi, mnogi ne smatraju da do kraja života svakodnevno trebaju uzeti lijek.

Postoje brojni prirodni načini koji mogu u balansu krvnog tlaka i izbjegavanju (ili barem odgodi) uzimanja lijekova. No, važno je napomenuti da oni koji već uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka, moraju to redovito činiti i nikako ne prekidati jer riskiraju ponovno povišenje krvnog tlaka i moguću smrt. Mijenjanje terapije ili smanjivanje doze ne smije se činiti na svoju ruku.

Liječnici su sve više zabrinuti za rast vrijednosti sistoličkog tlaka, a to je gornja vrijednost koja označava tlak pod kojim se krv pumpa u arterije sa svakim otkucajem srca, odnosno 60 do 70 puta u minuti. Između dva otkucaja, dok se srce "odmara", krvni tlak je snižen i tada ga zovemo dijastoličkim tlakom, što predstavlja njegovu donju vrijednost.

Bez obzira na to uzimate li lijekove ili samo želite izbjeći probleme prije nego što oni uopće počnu, ove prirodne metode liječenja povišenog krvnog tlaka pomoći će da on ostane u vrijednosti do 140/90 mmHg. Sve iznad toga nije dobro.

Kontrola težine

Kada se sistolički krvni tlak približi 130 mmHg, počnite pažljivo birati što ćete jesti, ako to već do tada niste radili. Prehrambene navike imaju ključnu ulogu u reguliranju krvnog tlaka, a ova vrijednost je granična kada prehranom možete regulirati tlak i izbjeći potrebu za uzimanjem lijekova. Trebali biste smršaviti, jer već gubitak tjelesne težine od 4 do 5 kilograma snižava vrijednosti krvnog tlaka, a gubitak od 10 kilograma može sniziti tlak za 5-10 mmHg. No, mršavljenje samo po sebi neće riješiti problem visokog krvnog tlaka, zato se umjesto na mršavljenje radije usredotočite na zdravije prehrambene navike koje ćete dugoročno zadržati.

Uzimanje kalija i magnezija

Kalij je, između ostalog, vrlo važan za sposobnost relaksacije mišića, a srce je mišić. Magnezij se brine da se živčani impulsi nesmetano prosljeđuju, a kalij i magnezij su međusobno ovisni i jedan bez drugoga ne mogu.

Ako ih nema u dovoljnoj količini, podražaj mišićnih stanica se ne može pravilno odvijati. Dovoljnu količinu ovih minerala u tijelu možemo osigurati prehranom baziranom na povrću i voću ili ih regulirati uzimanjem dodataka prehrani, ali treba znati da oni ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu. Pravilna prehrana mora sadržavati složene ugljikohidrate (cjelovite žitarice) i proteine (pileće i pureće meso, riba i povremeno crveno meso) te zdrave masnoće (maslinovo ulje i druga biljna ulja, sjemenke, orašaste plodove).

Voće obiluje antioksidansima koji će štititi naše stanice od oksidativnog stresa, a vlakna će poboljšati probavu i naše cjelokupno zdravlje. Preporučena je količina kalija za odrasle 4700 miligrama (odnosno 4,7 grama) na dan, a među najboljim izvorima kalija su banana, rajčica, batat, krumpir, grah, grašak, špinat, avokado... Bubrežni bolesnici dodatke kalija trebaju unositi uz stroge konzultacije s liječnikom. Magnezija nam treba 350-400 mg na dan, a najviše ćemo ga dobiti ako jedemo orašaste plodove, zobenu kašu i druge cjelovite žitarice, brokulu, grašak, banane, grožđice, datulje, suhe šljive, ribu...

Smanjenje unosa soli

Prosječno svaki dan u organizam unesemo 11 grama soli, a to je dva puta više nego što je preporuka (5 g) i čak pet puta više od fizioloških potreba našeg organizma. Gotovo sve dosadašnje studije dokazale su da je visoki prehrambeni unos kuhinjske soli glavni uzrok visokog krvnog tlaka. Kuhinjska sol je natrijev klorid, a natrij zadržava tekućinu u našem tijelu i povećava cirkulacijski volumen. Računa se da svaki gram natrija zadržava čak 70 mililitara vode. Povećani cirkulacijski volumen povisuje krvni tlak, a osobito to može biti opasno u onih kojima su već krvne žile sužene jer su obložene plakom uslijed aterosklerotskih promjena (a one nam dolaze i sa starošću, a ne samo lošom prehranom). Zato ne dosoljavajte hranu, koristite više začina i obavezno čitajte deklaracije jer je navedena količina soli.

DASH i mediteranska prehrana

Udruženja kardiologa pozivaju se na znanstvena istraživanja kada savjetuju promjenu prehrane. Dokazano je da određene vrste prehrane imaju povoljan učinak na reguliranje krvnog tlaka. Među njima se ističu mediteranska prehrana i DASH. Ova druga je ciljano osmišljenja upravo za snižavanje visokog krvnog tlaka ( Dietary Approaches to Stop Hypertension). Istraživanja su pokazala da DASH dijeta koja obiluje mliječnim proizvodima sa sniženim udjelom masti, voćem i povrćem, može pomoći u smanjenju rizika od visokog krvnog tlaka.

Mediteranska prehrana prepoznata je kao zlatni standard pravilne prehrane, a benefiti za zdravlje su brojni, a među njima je i zaštita kardiovaskularnog sustava. To je tip prehrane koji je nama vrlo blizak, a temelji se na visokom unosu vlakana, ribe, voća i povrća te maslinova ulja. Osobe koje se hrane mediteranski, u značajno manjoj su opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca. Obje vrste prehrane su uravnotežene i dobre za sve, a ne samo za one koji pate od hipertenzije.

Izbacivanje gotovih jela

Procesuirane namirnice danas su označene kao glavni krivac za mnoge zdravstvene probleme. Brzi tempo života povukao je za sobom brzu hranu kao način da se uštedi vrijeme, no srećom kuhanje i odlazak na tržnicu po friške namirnice i okupljanja za stolom opet su u modi. Prerađena hrana, a pod tim mislimo, gotova jela, hrenovke i kupovne paštete, juhe iz vrećice, preljeve za salatu, gotove umake, čips i druge grickalice, kekse i slatkiše, sadrži zasićene masnoće, dodanu sol i šećere. Kada se radi o visokom krvnom tlaku, nije samo sol štetna. Zasićene masnoće direktno ugrožavaju srce, a šećer dovodi do stvaranja inzulinske rezistencije, koja kada je udružena s visokim tlakom i povišenim masnoćama u krvi dovodi do stanja koje nazivamo metabolički sindrom, i koji sam po sebi predstavlja rizik za razvoj mnogih bolesti.

Konzumiranje tamne čokolade

Tamna čokolada, odnosno ona sa 75% i više kakaa snižava krvi tlak! Ova je vijest odjeknula u svim medijima otkako su znanstvenici Sveučilišta u Kölnu objavili rezultate svoje studije prema kojoj je tamna čokolada smanjila sistolički krvni tlak za čak 2,9 jedinica i dijastolički krvni tlak za 1,9 jedinica. U istraživanju je sudjelovalo 44 ispitanika s hipertenzijom (i nijednom drugom bolešću). Mliječna čokolada niti bijela čokolada nisu imale učinak. Tamna čokolada obiluje polifenolima, a što je gorča to je zdravija. Polifenoli u organizmu povećavaju dušični oksid koji potiče širenje krvnih žila i pad krvnog tlaka. Polifenoli koji su prisutni u tamnoj čokoladi, odnosno kakau, prisutni su i u crnom vinu. I kod jednog i drugog za dobar učinak za zdravlje potrebne su male količine. U suprotnom dovodi do debljanja koje ne pogoduje hipertenziji.

Šetnja i izbjegavanje stresa

Stres se povezuje s porastom krvnog tlaka. Visoke razine stresa, naime, mogu privremeno, ali znatno, povisiti krvni tlak. Ako u stanjima stresa uz to i pretjerano jedete, pijete alkohol i pušite, dodatno će se pogoršati stanje s visokim tlakom. Ako imate visoki tlak ili ste pod stresom najprije naučite tehnike dubokog disanja i tako se redovito opuštajte.

Snižavanju visokog krvnog tlaka, ali i stresa, u značajnoj mjeri pridonose joga i tai chi. Kada smo u stanju stresa, naš organizam potiče “bori se ili bježi” reakciju, a nadbubrežna žlijezda oslobađa adrenalin koji nam je potreban da se izborimo sa situacijom. No s njegovim prekursorom noradrenalinom povećava se krvni tlak i ubrzava rad srca.

Kako biste stres sveli na minimum, prva mjera koju možete poduzeti je da hodate svaki dan pola sata. Hodanje pomaže srcu da bolje iskorištava kisik i manje se umara tjerajući krv kroz krvne žile, a pomoći ćete postići i održati idealnu tjelesnu masu koja je važna i u reguliranju krvnog tlaka.