Pneumokokna bolest - podaci za Hrvatsku i cjepiva

Pneumokokna bolest - podaci za Hrvatsku i cjepiva

Pneumokokna bolest - podaci za Hrvatsku i cjepiva
  • Objavljeno: Srijeda, 07.03.2018.
  • Broj pregleda: 131
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Pneumokokna bolest - podaci za Hrvatsku i cjepiva
Izvor slike: Depositphotos

Pneumokokna bolest je termin koji se koristi za bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae, poznata i kao pneumokok.

Ozbiljne bolesti koje pneumokok može uzrokovati su upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti uzrokovane pneumokokom.

Pneumokok se prenosi direktnim kontaktom s respiratornim izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je kliconoša (nositelj) pneumokoka.

U razvijenim se zemljama teški oblici bolesti javljaju uglavnom u djece ispod dvije godine života i u starijih osoba. Slabiji imuni sustav povećava mogućnost infekcije i razvoja bolesti. Sve je češće prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što dodatno iziskuje pronalaženje drugih efikasnih metoda kontrole pneumokokne bolesti, kao primjerice cjepiva.

Pneumokok je jedan od najčešće zabilježenih uzročnika bakterijemija i meningitisa u djece i odraslih. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je procijenila da je primjerice 2000. godine u cijelom svijetu registrirano 14,5 milijuna epizoda ozbiljne pneumokokne bolesti koja je usmrtila oko 826 000 djece mlađe od pet godina.

Podaci ukazuju na sezonalitet odnosno na to da broj oboljelih od invazivne pneumokokne bolesti vrhunac postiže u zimskim mjesecima (od prosinca do veljače).

Pneumokok je također najčešći uzrok upale pluća i tzv. neinvazivnih infekcija: infekcije gornjih dišnih puteva, upale srednjeg uha i upale sinusa.

Podaci za Hrvatsku

U Hrvatskoj se prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku obavezno prijavljuju slijedeće bolesti koje mogu biti uzrokovane pneumokokom: bakterijska sepsa, bakterijski meningitis, invazivna bolest uzrokovana Streptokokom pneumoniae (sepsis, meningitis) i upala pluća (pneumonia).

Prema podacima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od ukupnog broja prijavljenih bakterijskih sepsi primjerice 2016. godine, tek je za polovicu bakterijskih sepsi uzročnik naveden; od poznatih uzročnika se dominantno prijavljuje Escherichia coli; 4 % ukupno prijavljenih bakterijskih sepsi je kod djece mlađe od pet godina. Iste je godine u prijavama bakterijskih meningitisa tek u polovici prijava naveden uzročnik i u tim je prijavama u 50 % kao uzročnik naveden pneumokok.

Udio djece mlađe od pet godina u ukupnom broju prijava bakterijskih meningitisa iznosi 8 %. Prema podacima kojima raspolažemo je 2016. godine oboljelo 15 osoba od invazivne bolesti uzrokovane pneumokokom, a 20 % prijava se odnosi na djecu mlađu od 5 godina.

Hrvatska ima jednu od najnižih stopa prijava invazivne pneumokokne bolesti u Europskoj uniji. Stopa prijava invazivne pneumokokne bolesti je 2015. godine u Hrvatskoj bila 0,4 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek za EU iste godine bio 5,6 na 100.000 stanovnika (raspon se kreće od 0 u Luksemburgu do 16 u Nizozemskoj na 100.000 stanovnika).

Ove velike razlike u stopama prijava nisu odraz razlika u učestalosti bolesti, već odražavaju razlike u sustavu praćenja i prijavljivanja bolesti. S obzirom da je prijavljivanje bolesti važno za procjenu javnozdravstvenog značaja bolesti i za odlučivanje o mjerama sprečavanja, podsjećamo zdravstvene djelatnike na potrebu prijavljivanja invazivne pneumokokne bolesti.

Upala pluća (pneumonia) se smatra najčešćom kliničkom manifestacijom pneumokokne bolesti u odraslih. Inkubacija pneumokokne bolesti je kratka, 1-3 dana. Simptomi uključuju nagli početak povišene tjelesne temperature, zimice i tresavice. Često se pojavljuju i bol u prsištu, produktivni kašalj i iskašljavanje, kratak dah, ubrzano disanje, hipoksija (slabija oksigenacija), ubrzan rad srca (tahikardija), umor i slabost. Rjeđe su prisutni: mučnina, povraćanje, glavobolja.

U Hrvatskoj je prema podacima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti 2016. godine 8255 osoba oboljelo od upale pluća. U svega 5 % prijava je naveden uzročnik upale pluća: od tih je prijava u 8 % kao uzročnik naveden pneumokok. Od ukupnog broja (8255 prijava) upala pluća 23 % je prijavljeno u djece mlađe od pet godina.

S obzirom da u svega 5 % prijava upala pluća imamo navedenog uzročnika, što i ne iznenađuje jer se u svakodnevnoj liječničkoj praksi upale pluća etiološki ne razjašnjavaju, tj. u većini slučajeva se ne traži specifičan uzročnik koji je uzrokovao upalu pluća (ni u Hrvatskoj ni drugdje u svijetu), Svjetska zdravstvena organizacija donosi procjene broja oboljelih i umrlih od pneumokoka po zemljama, posebice za skupine pod najvećim rizikom, djecu.

Procjena SZO-a za Hrvatsku (procjena za 2015. godinu) je da od pneumokokne pneumonije godišnje oboli 234 djece mlađe od pet godina (stopa obolijevanja: 115,02 na 100 000 djece mlađe od 5 godina), 12 djece mlađe od pet godina oboli od pneumokoknog meningitisa (stopa: 5,81 na 100 000) itd. Od teških oblika pneumokokne bolesti, procjenjuje SZO, oboli 177 djece u Hrvatskoj.

Upala srednjeg uha je najčešća klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece. U Hrvatskoj se svake godine evidentira nekoliko desetaka tisuća upala srednjeg uha kod djece predškolske dobi, a znatan dio ovih bolesti je uzrokovan pneumokokom.

Cjepiva

Početak razvoja učinkovitog cjepiva protiv pneumokoka seže još u 1911. godinu (Sjedinjene Američke Države). Međutim, uporaba penicilina od 40-tih godina 20. stoljeća je rezultirala smanjenjem interesa za razvoj cjepiva sve do saznanja da mnogi oboljeli od pneumokokne bolesti, usprkos primjeni antibiotika, i dalje umiru. Prvo polivalentno (polisaharidno) pneumokokno cjepivo u SAD-u je odobreno 1977. godine, a prvo konjugirano pneumokokno cjepivo 2000. godine.

Konjugirana pneumokokna cjepiva se mogu primijeniti kod dojenčadi već od drugog mjeseca života, djelotvornija su od polisaharidnih cjepiva, ali „pokrivaju“ manje grupa pneumokoka nego polisaharidna cjepiva.

Incidencija (pojavnost) invazivne pneumokokne bolesti u djece mlađe od pet godina se u Europskoj uniji smanjila pet godina nakon uvođenja 10-valentnog i 13-valentnog konjugiranog cjepiva u nacionalne programe cijepljenja za 55 % u odnosu na incidenciju prije mogućnosti cijepljenja. Konjugirana cjepiva štite od onih pneumokoka koji najčešće uzrokuju invazivnu bolest, što znači da se cijepljenjem ne može eliminirati pneumokokna bolest, ali se cijepljenjem smanjuje rizik od pneumokokne bolesti.

Za više informacija posjetite www.hzjz.hr!

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Iskoristite chia sjemenke za ove ukusne kombinacije!

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Najčitanije zanimljivosti