U Hrvatskoj obilježen Prvi međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju

Na predavanju za javnost stručnjaci i roditelji govorili o prijevremenim porodima - Kontinuirana edukacija jedini način podizanja svijesti javnosti o bolesnoj i prijevremeno rođenoj djeci te poboljšanja kvalitete njihova te života njihovih roditelja.

U povodu obilježavanja Prvog Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju 17. studenoga 2009 (1st International Prematurity Awareness Day) u Europskom domu održano je predavanje za javnost na kojemu su stručnjaci i roditelji govorili o prijevremenim porodima te važnosti pravovremene edukacije o svim izazovima s kojima se susreću roditelji prijevremeno rođene djece i sama djeca. Na predavanju je pokrenuta i inicijativa za osnivanjem prve udruge roditelja nedonoščadi u Bolnici „Sveti Duh" u Zagrebu budući da se u  Hrvatskoj godišnje rodi oko 2000 nedonoščadi.

Organizatori obilježavanja Prvog Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju u Hrvatskoj su Centar dječjeg zdravlja i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju uz potporu Europske zaklade za brigu o novorođenoj djeci (European Foundation for the Care of Newborn Infants - EFCNI) koja je osnovana prošle godine kako bi pridonijela dugoročnom unaprjeđenju skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu.

O nedonošenosti i problemima vezanim uz rast i razvoj ove skupine djece te izazovima s kojima se susreću roditelji i struka na predavanju su govorili:

• Prim.dr.sc. Milan Stanojević - Nedonošenost - stručni, pravni i etički aspekti
• Jasminka Mužinić Sabol, psihologinja - Roditeljstvo nedonošenog djeteta
• Doc.dr.sc. Milivoj Jovančević - Primjer dobre prakse - kako smo uveli zaštitu protiv respiratornog sincicijskog virusa?
• Dr. Andrea Kostinčer Pojić - Problemi nedonošene djece pri ostvarenju prava iz domene socijalne skrbi             

Doc.dr.sc. Milivoj Jovančević u uvodnom je predavanju istaknuo: „Kako bi se postigao dugoročni napredak potrebno je kontinuirano informirati i educirati različite društvene i stručne skupine - roditelje, liječnike, medicinske sestre, psihologe, predstavnike javno-zdravstvenog sustava, medije i mnoge druge. Smatramo da je to jedini način podizanja svijesti široke javnosti o bolesnoj i prijevremeno rođenoj djeci te poboljšanja kvalitete njihova te života njihovih roditelja", zaključio je doc. Jovančević.

Na stručne, pravne i etičke aspekte nedonošenosti osvrnuo se prim.dr.sc. Milan Stanojević te izjavio: „Nažalost, u društvu nisu dovoljno prepoznati problemi nedonoščadi. Iako u Republici Hrvatskoj postoje zakonski propisi o zaštiti djece, a djeluje i ured pravobraniteljice za djecu, ipak je zastupanje interesa nedonošene djece nedostatno. Kako nedonoščad ne može sama zastupati svoje interese, i potpora rješavanju poteškoća vezanih uz nedonošenost često je samo deklarativna. Razvojem medicine povećalo se preživljavanje male nedonoščadi uz istovremeno povećanje kronično bolesne i nedonoščadi s poteškoćama u razvoju. Nedonošenost može ostaviti posljedice za cijeli život. Stoga je potrebno omogućiti bolju skrb za nedonoščad osiguravajući organizacijske, materijalne, kadrovske i zakonske pretpostavke." 

Psihologinja Jasminka Mužinić Sabol iz prve ruke je govorila o iskustvu prijevremenog porođaja koji je najčešće iznimno stresan i zahtjevan za bebe i roditelje. „Roditelji prijevremeno rođenog djeteta se od samog početka susreću s brojnim pitanjima, u rasponu od praktičnih problema hranjenja i odijevanja djeteta do administrativnih, socijalnih i emocionalnih izazova" , naglasila je Mužinić Sabol. Kao majka prijevremeno rođenog djeteta te svjesna njihovih potreba za podrškom i usmjerenjem u tom osobito osjetljivom razdoblju njihovih života, Jasminka  Mužinić Sabol jedna je od inicijatorica prve udruge roditelja nedonoščadi koja će se osnovati u suradnji s Bolnicom „Sveti Duh" u Zagrebu.

Doc.dr.sc. Milivoj Jovančević u svom je predavanju govorio o respiratornom sincicijskom virusu (RSV), budući da je povećani rizik od infekcije posebno prisutan u sezoni RSV-a koja traje od studenoga do travnja te je potrebno poduzeti dodatne mjere opreza kako bi se spriječilo širenje ovog virusa. Naglašeno je da se među visoko ugrožene skupine ubrajaju nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima (s kongenitalnom bolesti srca) i djeca s plućnim problemima (kroničnom plućnom bolesti, uključujući i bronhopulmonalnu displaziju).

Doc. Jovančević je kao primjer dobre prakse istaknuo zaštitu protiv RSV-a koja je uvedena u Hrvatskoj te naglasio da se ona uspješno provodi zahvaljujući suradnji struke s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Dr. Andrea Kostinčer Pojić osvrnula se na probleme nedonošene djece pri ostvarenju prava iz domene socijalne skrbi te, među ostalim, izjavila: „Prerano rođenje djeteta unatoč intenzivnoj medicinskoj skrbi koja mu se pruža donosi moguće rizike za zdravlje i budući tjelesni, mentalni i senzorički razvoj. Da bi se iskoristile kompenzatorne mogućnosti nezrelog organizma nastoji se što ranije djecu uključiti u habilitacijske postupke koji se provode ako je moguće u obiteljskom okruženju pod nadzorom tima stručnjaka. Za uspješno provođenje takvih postupaka uz edukaciju i veliki angažman roditelja nužna je potpora društva."