Unatoč povećanoj svijesti o rizicima nezdrave prehrane, mnogi ljudi imaju poteškoća sa usvajanjem zdravih prehrambenih navika, a stopa pretilosti i dalje raste.

Istraživanja pokazuju da se ljudi ponašaju na način koji je sukladan njihovom identitetu. Na primjer, ako se vidimo kao brižna osoba, vjerojatno ćemo takvi i biti. Slično tome, ako se vidimo kao osoba koja se zdravo hrani, manje je vjerojatno da ćemo birati nezdrave namirnice.

Kako bi potvrdili ovu hipotezu, znanstvenici su podvrgnuli skupinu sudionika testiranju. Sudionici su dobili edukativne materijale o zdravoj prehrani u kojima je bilo navedeno:

• Šest ciljeva zdrave prehrane.
• Transformacija ovih ciljeva u izvršnu fazu. Na primjer, „jesti više voća“ u „jedem voće“.
• Vizualizacija sebe kao osobe koja zdravo jede.
• Uzeti u obzir što je sve potrebno da bismo postali takva osoba.

Rezultati su pokazali da su ovi sudionici u idućih nekoliko tjedana konzumirali više zdravih namirnica od osoba koje nisu bile u toj skupini.

Rezultati ukazuju da kreiranje ove vrste identiteta može biti jednostavan i pristupačan način za održavanje zdravih prehrambenih navika, barem neko vrijeme. I druge vrste ciljeva mogu imati koristi od ovakvog pristupa.

Istraživanje sugerira da bi ljudi trebali biti oprezni u predviđanju vlastite pozitivne budućnosti. Pozitivno razmišljanje može povećati nadu i optimizam, ali ponekad može donijeti razočaranje i pad motivacije ako su naša očekivanja nerealna. Na primjer, pozitivno razmišljanje vezano uz mršavljenje i posao, može biti kontraproduktivno jer ljudi često zanemare prepreke na koje mogu naići.

Stručnjaci ne kažu da moramo odbaciti pozitivna razmišljanja, ali preporuka je da sagledamo sve aspekte i odaberemo realne ciljeve.