Iako se na početku pandemije smatralo da je infekcija koronavirusom puno blaža kod djece nego kod odraslih, nikako je ne treba shvaćati olako. I kod djece bolest može trajati dugo i mogu imati posljedice, u smislu tzv. "post-COVID sindroma", kojim se opisuje skup simptoma koji se javljaju 4 do 6 tjedana nakon preboljele akutne COVID-19 infekcije, i kao i kod akutne infekcije, raspon kliničkih znakova kod djece je šarolik i može zahvaćati više organskih sustava.

Razgovarali smo s dvije liječnice, specijalisticom pulmologije te infektologije koje su nam pojasnile kako izgleda infekcija COVID-19 kod djece, kako se liječi te kakva stanja se mogu pojaviti nakon preboljenja i na što treba posebno obratiti pozornost kako ne bi došlo do težih posljedica.

COVID-19 kod djece: Simptomi i liječenje

Akutna COVID-19 infekcija u dječjoj dobi prezentira se, kao i kod odraslih, šarolikom kliničkom slikom, ali najčešći simptomi zahvaćaju dišni sustav.

Uz opće simptome, kao što su vrućica, opća slabost, bolovi u zglobovima i mišićima, prisutna je sekrecija iz nosa, grlobolja, kašalj, otežano disanje te za ovu infekciju specifičniji simptom, gubitak njuha i okusa, ali koji je kod djece ipak rjeđi nego kod odraslih, čak i više uz infekciju delta sojem. Od ostalih simptoma spominju se povraćanje, proljev, bol u trbuhu, „lupanje“ srca (palpitacije), glavobolja te razni kvalitativni poremećaji svijesti.

"Mora se napomenuti da u djece, češće nego kod odraslih, akutna COVID-19 infekcija može biti potpuno asimptomatska i nalaz pozitivnog testa na SARS-CoV-2 virus može biti jedini znak da je osoba inficirana. Obzirom da se u velikom broju slučajeva radi o blagoj kliničkoj slici (kao u većine respiratornih virusa), liječenje je simptomatsko“, kaže dr. sc. Željka Vlašić Lončarić, spec. pedijatar, uži specijalist pedijatrijske pulmologije iz Poliklinike za dječje bolesti Helena te objašnjava kako se ublažavaju respiratorni simptomi:

• dekongestivima i lokalnim kortikosteroidima kod nosnih simptoma, antitusicima i/ili ekspektoransima (ovisno o tipu kašlja), kod pojave simptoma akutne bronhoopstrukcije bronhodilatatorima i inhalacijskim kortikosteroidima, a u slučaju bakterijske superinfekcije i antibioticima.

„Kod teže kliničke slike akutne COVID-19 infekcije, ako dijete zahtijeva suplementaciju kisikom, neinvazivnu ili invazivnu mehaničku ventilaciju, u obzir dolazi i primijeniti neke od lijekova koji se koriste kod liječenja odraslih bolesnika s COVID-om (remdesivir, kortikosteroidi...)“, dodaje dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• Opasan virus kod beba i male djece: Pedijatrijska infektologinja o simptomima, načinu prenošenja i liječenju

Dugi COVID češći kod djece školske dobi

Infektologinja navodi i dva različita klinička entiteta koji se pojavljuju kod djece, a to su tzv. dugi (long) COVID i multisistemski inflamatorni sindrom vezan uz COVID19 (MISC-C).

dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"

Long-COVID (ili hrvatski dugi-COVID) označava skupinu nespecifičnih simptoma koji traju dulje vrijeme (dulje od mjesec dana, a po nekim kriterijima barem tri mjeseca) nakon preboljenja COVID19 infekcije. Bolest obuhvaća fizičke simptome poput kašlja, bolova u prsištu ili trbuhu, zglobovima, kratkoću daha, glavobolju, umor, zatim kognitivne (“magla” u glavi, usporeno razmišljanje) i one koji zahvaćaju mentalno zdravlje (poremećaj koncentracije i slično). Ovi se simptomi uglavnom direktno nastavljaju nakon samog COVID-a.

„Među bolesnicima s dugim-COVID-om smo najčešće viđali djecu školske dobi koja su se javljala s najrazličitijim simptomima poput glavobolje, nesanice, promjena okusa i mirisa koji traju dulje vrijeme, bolovima u zglobovima, umorom, kašljem, stezanjem u prsima i slično. Svi koji su do sada praćeni kroz šest mjeseci u tom su vremenskom intervalu postali asimptomatski", objašnjava pedijatrijska infektologinja.

Važno je prepoznati i liječiti MIS-C - rijedak, ali težak sindrom

Iako je i dugi-COVID vrlo neugodan i dovodi do smanjenja kvalitete života cijele obitelji te duljih izostanaka iz škole i slično, liječnica ističe da je s kliničkog stajališta teža akutna bolest koja može dovesti do nepovoljnog ishoda ako se ne prepozna i ne liječi je multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C) koji se kod djece može pojaviti 4 do 6 tjedana nakon preboljele infekcije sa SARS-CoV-2 virusom.

„Ovaj sindrom je izuzetno rijedak (neke studije u SAD-u ukazuju kako 0.03% SARS-CoV-2 infekcija (1 na 3200 infekcija) dovodi do nastupa MIS-C-a, ali to varira ovisno o rasi, etničkoj pripadnosti i dobi), no važno je pomisliti na njega i prepoznati ga na vrijeme jer klinička slika može biti izuzetno teška“, ističe dr. sc. Stemberger Marić te objašnjava da mnoga od te djece ni ne znaju da su preboljela COVID jer je infekcija bila asimptomatska, pa se prethodna infekcija potvrđuje postojanjem protutijela na SARS-CoV-2 u krvi.

Najčešće se pojavljuje među djecom školske dobi (6-10 godina), a malo češće obolijevaju dječaci. „U Hrvatskoj je do današnjeg dana bilo oko stotinjak bolesnika s MIS-C-om, i nažalost, jedno je dijete preminulo“, kaže doktorica te pojašnjava kako bolest izgleda.

„Bolest počinje nespecifično i zapravo se razvija tijekom nekoliko dana, a osim vrućice, bolesnici često imaju kombinaciju gastrointestinalnih simptoma (bolovi u trbuhu, proljev), konjuktivitisa i osipa. U laboratorijskim nalazima se ističu snižen broj trombocita i povišeni upalni parametri. Roditelji svakako moraju obratiti pažnju na jaku slabost, loše opće stanje i otežano disanje kod djeteta s obzirom da ova bolest „voli“ napadati srce te može dovesti do hipotenzije s razvojem šoka i srčanog popuštanja“, kaže pedijatrijska infektologinja.

Promjene na plućima

Kako smo prethodno naveli, post-COVID je skup simptoma koji može zahvaćati više organskih sustava. „Što se tiče dišnog sustava, ovdje se radi o nespecifičnom osjećaju nedostatka zraka, koji se može javiti u mirovanju i u naporu te slabijeg podnošenja napora. Ponekad je prisutan i suhi kašalj uz otežano disanje“, objašnjava pulmologinja dr. sc. Željka Vlašić Lončarić i ističe da ako navedeni simptomi traju kroz određeno vrijeme (oko dva tjedna i dulje), i ne smiruju se uz primjenu simptomatskih lijekova, svakako je potrebno učiniti pregled specijaliste pulmologa.

Nakon pregleda pacijent se upućuje na dodatnu obradu: neizostavne laboratorijske pretrage iz venske krvi i plinsku analizu kapilarne krvi, plućnu funkcijsku dijagnostiku - spirometrija/impulsna oscilometrija + bronhodilatacijski test, tjelesna pletizmografija, difuzijski kapacitet za CO, a u konzultaciji sa specijalistom kardiologom i spiroergometrija (naravno uz prethodni temeljiti pregled specijaliste kardiologa) te radiološke pretrage (radiogram pluća i srca, ultrazvuk pluća, po potrebi i CT toraksa).

dr. sc. Željka Vlašić Lončarić, spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske pulmologije, Poliklinika Helena

Pitali smo doktoricu što ako se otkriju promjene na plućima, koliko dugo dijete može osjećati posljedice i kako se liječiti.

„Ako se svim navedenim pretragama ustanovi da postoje organske/funkcionalne promjene na plućima, predstoji specifično liječenje ovisno o poremećaju plućnog parenhima i/ili bronhalnog stabla identificiranog učinjenom obradom (bronhodilatatori, inhalacijski / oralni kortikosteroidi)“, kaže pulmologinja te objašnjava da je jedan od važnih oblika u liječenju dišnih tegoba je i svakako respiratorna fizikalna terapija (koju pacijent provodi i u kućnim uvjetima, a prethodno ga educira respiratorni fizioterapeut), kojom se raznim metodama pokušava uspostaviti normalni obrazac disanja i vratiti plućnu funkciju u granice normale.

Međutim doktorica objašnjava da do sada u dostupnoj literaturi još nema dovoljno podataka o dugotrajnijoj učinkovitosti liječenja u post COVID pacijenata dječje dobi sa znakovima zahvaćanja dišnog sustava, međutim svakako treba, obzirom na iskustva pulmologa koji se bave liječenjem odraslih pacijenata sa sličnim simptomima, uzeti u obzir i njihove metode, naravno, ako nisu štetne za dječju dob.

Također, cijepljenje protiv najčešćih uzročnika respiratornih bolesti u dječjoj dobi (kao što su virus influence i S.pneumoniae) preporučljivo je prvenstveno radi sprečavanja razvoja komplikacija i težih oblika bolesti.

"Svakako koinfekcija pogoršava ishod obje bolesti, produljuje dane bolničkog liječenja i drugo i te svaki pokušaj sprečavanja dvojnih infekcija (pod time mislim na cjepivo) je dobar. Do sada smo imali tek nekoliko slučajeva koinfekcije (gripa i COVID), s obzirom da je broj oboljelih od gripe i ove sezone (bar za sada) srećom jako mali. Kao i svaka virusna infekcija respiratornog sustava, tako i COVID može dovesti do predispozicije za bakterijsku superinfekciju (najčešće pneumokokom) što značajno utječe na težinu bolesti u oboljele djece kod koje je, srećom, infekcija "samo" COVID-om ipak u većini slučajeva blaga", zaključuje dr. sc. Lorna Stemberger Marić.

Vezani sadržaj:

• Omikron vjerojatno pokupio dio virusa prehlade. Evo što bi to moglo značiti
• Studija otkrila koliko su učinkovite maske i druge mjere protiv koronavirusa
• Pročitajte sve što trebate znati o cjepivu protiv koronavirusa!