Imunološki sustav i prirodni imunomodulatori

Kategorija: Imunitet

Autor: mr. sc. Tajana Kontent, dr. med. spec. obiteljske medicine

Možda niste znali da na nama i u nama živi cijeli jedan svijet. Mnoge stvari iz naše okoline trude se nauditi našem organizmu. Kako bi preživjelo, naše je tijelo tijekom evolucije razvilo vrlo učinkovit sustav zaštite. Nazivamo ga imunološkim sustavom. Imunost je pak sposobnost organizma da prepozna strane nam i štetne tvari, takozvane antigene te kad ih prepozna svojim djelovanjem dovede do njihova uništenja.

Kroz vrijeme se mijenjalo naše poimanje što zapravo imunost znači i prvotno se o njoj mislilo kao o otpornosti organizma prema zaraznim bolestima. U današnje vrijeme, razvojem znanosti, uvidjelo se kako se radi o vrlo kompleksnom sustavu koji u suradnji s neurološkim i endokrinim sustavom osigurava učinkovito funkcioniranje organizma.

Njegovo značenje također dolazi do izražaja kod tumora, autoimunih bolesti, alergija, presađivanja organa. On anatomski predstavlja mrežu limforetikularnih tkiva i organa. Kako je ta mreža rasprostranjena po čitavom tijelu i povezana s krvožilnim sustavom, osigurana je maksimalna učinkovitost i brzina imunološke reakcije gdje god je to na tijelu potrebno. Kako bi razjasnili djelovanje imunološkog sustava trebamo se vratiti osnovama i podjeli djelovanja tkiva i stanica.

Osnovni zadaci imunološkog sustava su dakle sprečavanje ulaska uzročnika bolesti u organizam, uklanjanje uništenih stanica te prepoznavanje tumorskih, to jest, mutiranih vlastitih stanica čime se sprečava rast tumora. Kako bi te zadaće bile moguće potrebno je da imunološki sustav razlikuje naše stanice i tkiva od tuđih. Stanice koje su za to zadužene skupnim imenom nazivamo leukocitima, to jest, bijelim krvnim stanicama.

Imunost dijelimo na nespecifičnu i specifičnu.

Nespecifična imunost je prirođena. Da bi se aktivirala ne zahtjeva kontakt sa stranim ili štetnim agensom a provode je leukociti, makrofagi i NK stanice. To su zapravo stanice "čistači": makrofagi uvuku u sebe i probave antigen ili oštećene stanice dok su NK stanice prirodni ubojice koji prepoznaju stanice zaražene virusom i ubijaju ih.

Za specifičnu imunološku reakciju potreban je susret stanica sa, kako samo ime kaže, specifičnim antigenom i kao takva ona je stečena. Karakterizira je visoki stupanj specifičnosti za pojedini antigen i sposobnost pamćenja. Stanice koje su zadužene za ovu vrstu imunosti su T i B limfociti. T limfocite dijelimo na više podskupina: stanice ubojice, pomagačke i supresorske i one predstavljaju takozvanu staničnu imunost. B limfociti stvaraju protutijela, a ona zatim označuju metu koju treba uništiti i tako započinju kaskadu imunološke reakcije.

Specifična imunost može nastati prirodno, kao kod prijenosa antitijela s majke na dijete (pasivna), ili pri susretu s bolešću kada organizam sam na poticaj stvara antitijela (aktivna). Specifična imunost može biti i umjetna što znači da u organizam unosimo već gotova antitijela protiv neke bolesti (pasivna) ili ga potičemo na stvaranje vlastitih antitijela unosom antigena (aktivna).

Djelovanje imunološkog sustava može biti poremećeno što izaziva niz bolesti. Alergija je nerazmjerno burna reakcija na susret s antigenom koja može nastati odmah ili nakon nekog vremena a znatno oštećuje organizam. Autoimune bolesti nastaju kad sustav zanemari prepoznavati vlastito tkivo i počne ga napadati. Imunodeficijencija je zapravo nedostatan imunološki odgovor na štetne tvari, a može nastati kao posljedica bolesti, liječenja ili biti genetski uvjetovana.

Na imunološki sustav utječu razni faktori poput susreta s bakterijama, virusima, gljivicama, dob, stres (fizički ili psihički), lijekovi (antibiotici, kortikosteroidi, analgetici, kemoterapije), alkohol, nikotin, loša prehrana.

Imunomodulatori su tvari koje utječu na imunitet, a dijelimo ih na imunosupresore i imunostimulatore. Imunosupresija je potiskivanje imunološke reakcije koju koristimo nakon presađivanja organa, kod autoimunih bolesti i reakcija preosjetljivosti.

Imunostimulatori su tvari koje potiču imunološku reakciju na višu razinu, a koriste se kod infektivnih bolesti, posebno kod prehlade i gripe. Ne smiju se koristiti kod sustavnih bolesti te istodobno s imunosupresivima i kortikosteroidima. Kod prehlade i gripe uobičajeno je mišljenje da se može djelovati samo na simptome no kako su to virusne bolesti primjena imunomodulatora utječe na tijek i duljinu bolesti.

Prirodni imunomodulatori su:

Ehinacea (Rudbekija)

Koristimo korijen i zeleni dio biljke u obliku ekstrakta koji se primjenjuje oralno ili lokalno. Djeluje na stimulaciju makrofaga tako da ima antibakterijski, antivirusni i antimikotički učinak. Koristimo ju kao profilaksu i kao terapeutsko sredstvo kod vanjskih i sistemskih upala.

Tuja (Tuja occindentalis)

Koristimo ekstrakt zelenog djela biljke koji ima izravan antivirusni učinak.

Divlji indigo (Baptisia tinctioria)

Koristimo zeleni dio biljke u obliku ekstrakta, potiče stvaranje antitijela.

Aloja (Aloe barbadensis)

Koristimo mesnate listove biljke iz kojih dobivamo ekstrakt za vanjsku i unutarnju primjenu, sadrži antrakinone i mukopolisaharide koji su biostimulatori.

Islandski lišaj (Cetraria islandica)

Koristimo steljku, ekstrakt koji dolazi u obliku sirupa i pastila. Primjenjuje se kao sredstvo protiv kašlja no dokazano je i imunostimulirajuće djelovanje te antibiotski učinak. Moguća je i lokalna primjena.

Taheebo (Tahebua avellanedae)

Koristi se ekstrakt unutarnje kore drveta za lokalnu i oralnu primjenu. Djeluje kao antioksidans. Ima antibiotička i protuupalna svojstva, jača imunološki sustav i posebno se preporuča kod kroničnih bolesti poput bronhitisa, herpesa, kožnih bolesti. Ne smije se pripravljati u metalnim posudama jer gubi djelotvornost.

Shiitake gljiva

Koristi se čitava biljka čija je djelotvorna supstanca lentinan. Inhibira rast stanica raka, potiče imunološki sustav na lučenje interferona, pojačava brzinu i efikasnost fagocitoze te potiče rad NK stanica. Primjenjuje se oralno.

Noni (Morinda Citrifolia)

Koristi se ekstrakt ploda biljke u obliku soka. Ima analgetski i antioksidativni učinak te poboljšava opće stanje organizma.

Colostrum

Takozvano prvo mlijeko nastalo u 24-72 sata nakon poroda dio je pasivne specifične imunosti, sadrži visokovrijedne imunoglobuline koji su odgovorni za neutralizaciju toksina, virusa i bakterija, potiče imunološki sustav, pomaže gastrointestinalnom traktu i općem dobrom zdravlju. Može se primijeniti oralno i lokalno.

B 1.3 glucan

Sastojak je nekih žitarica, gljiva, pekarskog kvasca. To su dugolančani polisaharidi koji aktiviraju makrofage i NK stanice. Upotrebljavaju se kod organizma oslabljenog bakterijama, virusima, gljivicama i tumorima u obliku tableta.

Upotrebom imunomodulatora znatno možemo utjecati na duljinu, težinu i ishod bolesti. Kako djeluju sinergistički moguća je i njihova međusobna kombinacija. Takve lijekove je moguće pronaći i na našem tržištu i poželjno ih je kombinirati sa simptomatskim lijekovima pri pojavi infektivnih bolesti pogotovo kod gripe ili prehlade.

Odavno je poznato da neke ljekovite biljke djeluju stimulativno i pomažu našem obrambenom sustavu. Ekstrakti dobiveni iz korijena sunčanice (Echinaceae purpureae radix, Ehinaceae pallidae radix 1+1), korijena divljeg indiga (Baptisiae tinctoriae radix) i zelene tuje (Thujae occidentalis herba) ukomponirani u jedinstvenu biljnu kombinaciju čine sastav biljnog lijeka Esberitox®N.

Esberitox®N djeluje imunostimulativno preko različitih mjesta djelovanja na raznim nivoima imunološkog sustava kao i antivirusno (aktivne tvari u ekstraktima ehinaceje i tuje zaustavljaju razmnožavanje virusa). Proizvod jača obrambene snage organizma pa vam savjetujemo da ga uzmete kad očekujete mogućnost infekcije, a želite smanjiti vjerojatnost mogućeg oboljenja.

Preporuča se uzeti Esberitox®N pri prvim znakovima prehlade. Tegobe će tada biti slabije izražene a trajanje bolesti kraće, te će opasnost od recidiva i komplikacija biti znatno manja.