Kompletna krvna slika: što su normalne vrijednosti?

Bez obzira na to bojite li se igle ili vađenja krvi, odlazak u laboratorij i analiza krvi neophodni su u gotovo svakom procesu dijagnostike bolesti. Krvna slika jasno pokazuje je li vaš organizam zdrav, otkriva upalne procese i moguću prisutnost bolesti te pomaže liječnicima u bržem i točnijem postavljanju dijagnoze.

Ako zbunjeno gledate papir koji vam je dao laborant i ne razumijete skraćenice uz brojke, savjetujemo vam da pročitate ovaj vodič. Naučite koje su referentne vrijednosti kompletne krvne slike i leukocitarne formule (analize bijelih krvnih stanica koje su ključne za imunitet). Saznajte što znače povišeni leukociti i/ili eritrociti u krvi te na koje parametre krvne slike trebate posebno obratiti pozornost.

Što pokazuje kompletna krvna slika?

Kompletna krvna slika je osnovna laboratorijska analiza krvi kojom se procjenjuje opće zdravstveno stanje i otkrivaju različiti poremećaji poput anemije, infekcija, virusnih bolesti, problema s prehranom ili izloženosti toksinima. Ova analiza krvi omogućuje uvid u broj i kvalitetu eritrocita, trombocita i leukocita.

Saznajte što vam doktor nikada neće reći o nalazu krvi!

Koji su osnovni parametri kompletne krvne slike?

Eritrociti u krvi (Er)

Eritrociti ili crvena krvna zrnca su krvne stanice koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika i ugljik dioksida u organizmu.

Referentne vrijednosti eritrocita:

• M 4,5 - 6,3 x 10 na 12/l
• Ž 4,2 - 5,4 x 10 na 12/l

Što ako imam povećan broj eritrocita?

Povišeni eritrociti: dehidratacija, policitemija rubra vera (rijetko oboljenje). Više o bolesti: policitemija rubra vera!

Što ako imam smanjen broj eritrocita?

Smanjen broj eritrocita: jedan od pokazatelja anemije zajedno sa hematokritom, hemoglobinom i eritrocitnim konstantama. Više o bolesti: anemija!

Leukociti u krvi (Le)

Leukociti ili bijela krvna zrnca stvaraju se u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita (ima ih 5) ima posebnu funkciju, što se vidi u leukocitarnoj formuli koja se radi nezavisno od krvne slike, a preporučuje se kao obavezna dopuna koja upotpunjava sliku o stanju organizma.

Referentne vrijednosti leukociti u krvi:

• 4 - 10 x 10 na 9/l

Što ako imam povećan broj leukocita? Povećan broj leukocita u krvi može indicirati bakterijsku infekciju.

Što ako imam smanjen broj leukocita? Smanjen broj leukociti u krvi može značiti da posti sumnja usljedeće bolesti: leukocitoza, virusno oboljenje, kod kemoterapije, primjene nekih lijekova.

Hemoglobin (Hb)

Hemoglobin je sastojak eritrocita i predstavlja proteinski kompleks koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljikov dioksid iz tkiva natrag u pluća.

Referentne vrijednosti hemoglobina:

• M 140 - 180 g/l
• Ž 120 - 160 g /l

Smanjen broj hemoglobina: anemija (gleda se stanje eritrocita, hemoglobina i željeza). Više o bolesti: anemija!

Hematokrit (Htc)

Hematokrit predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi.

Referentne vrijednosti hematokrita:

• M 0,40 - 0,50 L/l
• Ž 0,35 - 0,48 L/l

Povećan broj hematokrita: policitemija rubra vera (rijetka bolest čiji je uzrok nepoznat, a javlja se uglavnom kod starijih osoba)

Smanjen broj hematokrita: dehidratacija, anemija

Trombociti u krvi (Tr)

Trombociti su krvne pločice koje imaju ulogu u hemostazi i zgrušavanju krvi.

Referentne vrijednosti tromobocita:

• 150 - 400 x 10 na 9/l

Što ako imam povećan broj trombocita?

Povećan broj trombocita: tromboza (spontano zgrušavanje krvi) Više o bolesti: tromboza!

Što ako imam smanjen broj trombocita? Smanjen broj: autoimuna oboljenja, spontana točkasta krvarenja, kod primjene citostatika, poslije transfuzije krvi

Eritrocitne konstante

U okviru kompletne krvne slike rade se i takozvane eritocitne konstante koje daju informaciju o kvaliteti eritrocita.

• MCV (mean cell volume) - veličina eritrocita
• MCH (mean cell hemoglobin) - prosječna količina hemoglobina u eritrocitu
• MCHC (mean cell hemoglobin concentration) - prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitu
• RDW (red cell distribution width) - raspodjela eritrocita po volumenu

Trombocitne konstante

Trombocitne konstante daju informaciju o morfološkim osobinama trombocita, o njihovom volumenu, veličini.

• MPV (mean platelet volume) - raspodjela trombocita po volumenu
• PDW (platelet distribution width) - prosječni volumen trombocita

Sedimentacija (SE)

Sedimentacija eritrocita ne ulazi direktno u sastav KKS, ali se preporučuje i uglavnom obavlja pri hematološkim pretragama jer ukazuje na moguće postojanje bolesti i prati se pri svim oboljenjima. Ova vrijednost predstavlje brzinu kojom se eritrociti talože na dno uspravno postavljene epruvete. Normalna brzina SE isključuje postojanje bolesti, dok je ubrzana indikator za dalja ispitivanja.

Referentne vrijednosti:

• M (20 - 50 god.) 3 - 13 mm/h
• M (više od 50 god.) 2 - 23 mm/h
• Ž (20 - 50 god.) 4 - 24 mm/h
• Ž (više od 50 god) 5 - 28 mm/h

Povećanje: u slučaju postojanja infekcije

Leukocitarna formula

Analiza leukocitne formule omogućuje bolje razumijevanje imunološkog odgovora organizma:

• Neutrofili: 40–75% (bakterijske infekcije, upale)

• Limfociti: 20–45% (virusne infekcije, toksoplazmoza)

• Eozinofili: 2–4% (alergije, parazitske infekcije)

• Monociti: 2–10% (kronične infekcije)

• Bazofili: 0–1% (alergijske reakcije)

Kompletna krvna slika i urin

Osim krvne slike, jedna od češćih rutinskih laboratorijskih pregleda je i kontrola urina, a najbitniji je prvi jutarnji urin (srednji mlaz). Njime se osim, fizikalnog pregleda (boja, izgled, miris urina), radi i kemijski pregled kojim se želi ispitati postoje li nepreporučene koncentracije tvari koje bi mogle ukazivati na neku bolest. Također, radi se i mikroskopska analiza kojom se saznaje broj krvnih stanica, prisustvo bakterija, parazita ili gljivica.

Diferencijalna krvna slika (DKS) – kada se preporučuje?

Diferencijalna krvna slika analizira odnos različitih vrsta leukocita i omogućava dodatno preciziranje uzroka bolesti. Posebne pripreme za ovaj test obično nisu potrebne.

Krvna slika i tumorske bolesti

Pregled krvi, osobito kompletna krvna slika, jedan je od najbržih načina za otkrivanje bolesti. Svaki laboratorijski pregled trebao bi započeti kompletnom krvnom slikom jer će ona pružiti sve informacije o krvnim ćelijama, obliku, broju, funkciji i veličini.

Razvoj tumora popraćen je lučenjem tumorskih markera - molekule koje su za vrijeme tumora u većim koncentracijama nego što je to normalno. Osim u mokraći, pojavljuju se u krvi. Njihovo je mjerenje i identifikacija korisno za dijagnozu, liječenje karcinoma i praćenje učinkovitosti terapije. Oni ne moraju biti povišeni kod svake osobe koja boluje od karcinoma, što posebno vrijedi za rane stadije bolesti. Mnogi tumorski markeri nisu specifični za jedan poseban oblik karcinoma već mogu biti povišeni kod više vrsta zloćudnih bolesti. Zbog toga tumorske markere treba razmatrati zajedno sa drugim kliničkim i laboratorijskim pregledima.

Leukemija krvna slika

Leukemija se dijagnosticira analizom crvenih i bijelih krvnih stanica te trombocita. Stadiji kronične limfocitne leukemije razlikuju se ovisno o težini promjena u krvi i organima.

Vezani sadržaj:

• Ovo su uzroci i tipovi anemija
• Bolovi u srednjem dijelu leđa: simptomi, uzroci, prevencija i liječenje
• Provjerite što možemo saznati gledajući nalaz krvi!