Starenje i prehrana

Kao rezultat normalnog procesa starenja, tijelo podliježe određenim promjenama koje utječu na prehrambene navike. Dolazi do promjena u sastavu tijela, slabe osjetila mirisa i okusa, te je slabije izražen osjećaj žeđi. Postoje mnogi dokazi o malnutriciji kao veoma nepoželjnom čimbeniku i lošem kliničkom predskazatelju.

Neuravnotežena prehrana tijekom cijelog života i posebice u starijoj dobi može pojačati vjerojatnost pojave mnogih bolesti, poput osteoporoze, smanjene funkcije mozga, bolesti srca, te raznih infekcija. Opasnost pojave malnutricije povećava se starenjem zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja.

Rezultati nekoliko studija ukazuju na malnutriciju u 55% starijih pacijenata bolničke populacije. Udio osoba starije dobi raste velikom brzinom, a najbrže raste udio osoba iznad 85 godina. Važan čimbenik za poboljšanje kvalitete života i produljenje životnog vijeka je pravilna prehrana.

Uvriježeno je mišljenje da se metabolizam usporava starenjem. Točnije je reći da se starenjem smanjuje udio nemasne tjelesne mase, a raste udio masnog tkiva. Budući da niži udio nemasne ili mišićne mase podrazumijeva niže energetske potrebe, realno je i nužno ograničiti energetski unos u starijoj dobi, posebice ukoliko je stupanj tjelesne aktivnosti nizak. Najbolja strategija za izlazak iz začaranog kruga tegoba vezanih uz stariju dob je tjelesna aktivnost. Trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno može značajno poboljšati zdravstveni status pojedinca.

Prije definiranja preporuka za prehranu osobe starije dobi treba načiniti procjenu njenog nutritivnog statusa, koja je od posebne važnosti za kliničku primjenu. Proces starenja prati nedostatak mnogih esencijalnih nutrijenata, bilo zbog oslabljene resorpcije ili nedostatne i siromašne prehrane, često vezane uz ekonomske prilike.