Intervju: Dr. Maja Kovačević savjetuje kako uživati u suncu bez izlaganja riziku

Intervju: Dr. Maja Kovačević savjetuje kako uživati u suncu bez izlaganja riziku

Intervju: Dr. Maja Kovačević savjetuje kako uživati u suncu bez izlaganja riziku
  • Objavljeno: Srijeda, 07.07.2021.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kategorija: Zdravlje kože

Možemo li potamniti ako koristimo kremu za sunčanje? Kako zaštititi tetovažu od sunca? Koji zaštitni faktor izabrati i kada ga koristiti? - za čitatelje CentraZdravlja otkriva dr.med.spec. dermatovenerolog, Maja Kovačević.

Iako posljednjih godina sve više raste svijest o opasnostima pretjeranog izlaganja suncu, mnogi i dalje ne shvaćaju koliko opasne mogu biti posljedice, stoga zaštiti kože pristupaju neodgovorno.

Potaknuti čestim nedoumicama kada je riječ o zaštiti kože od neželjenih posljedica sunčanja, potražili smo savjete stručnjaka! Dr. Maja Kovačević, spec. dermatovenerologije objasnila nam je kako pravilno zaštititi kožu, da bismo mogli neometano uživati u svim blagodatima sunca!

U kojim je sve situacijama potrebno koristiti kremu sa zaštitnim faktorom? Trebamo li ju nanositi čak i ako nećemo vani provesti više od 15 minuta?

Kremu sa zaštitnim faktorom je potrebno nanositi prilikom boravka na otvorenom, ali i kada boravimo u zatvorenom prostoru, primjerice dok sjedimo u blizini prozora ili ako se vozimo automobilom ili avionom. Razlog tomu jest što su UVA zrake u jednakom intenzitetu prisutne prilikom izlaganju dnevnom svjetlu tijekom cijele godine te ih oblaci i prozorska stakla ne apsorbiraju. U odnosu na UVB zrake, ove zrake prodiru dublje u kožu neizravno oštećujući DNA, što može dovesti do pojave raka kože, a također ubrzavaju i proces starenja kože.

S obzirom na to da je izlaganje sunčevom zračenju kumulativno, smatra se kako je izlaganje bez zaštite tijekom 10 minuta tijekom 5 dana u tjednu jednako izlaganju od 50 minuta na plaži bez zaštitnog faktora. Novija istraživanja ukazuju na štetan učinak infracrvenih (engl. infrared, IR) zraka, koje čine čak do 50% sunčeve energije koja dopire do Zemljine površine. IR-A zrake potiču stvaranje slobodnih kisikovih radikala, koji ubrzavaju fotostarenje kože i fotokarcinogenezu. Upravo zbog štetnog sinergističkog učinka UV i IR zraka, potrebno je koristiti SPF koji pruža zaštitu od obje vrste štetnog zračenja.

Kako možemo znati jesmo li se pravilno zaštitili od sunca? Odnosno, koliko kreme je potrebno nanositi i u kojim vremenskim intervalima?

Preporučena količina proizvoda za nanošenje je 2 mg/cm², što je ekvivalentno primjeni od 30 ml za čitavu površinu tijela, a za lice je potrebno pola čajne žličice ili veličina edamame mahune. Kremu za sunčanje treba ponovno nanositi svaka 2 sata, a pogotovo nakon znojenja ili plivanja. Savjetuje se nanijeti SPF kremu 15 minuta prije izlaganja suncu.

Trebaju li osobe tamnije boje kože koristiti SPF?

Zbog povećane količine melanina u koži, osobe tamnije puti se trebaju dulje izlagati suncu bez zaštite dok se ne pojavi crvenilo i opekline na njihovoj koži, u odnosu na osobe svjetlije puti. Međutim, to ne znači da su imuni na negativne posljedice prekomjernog izlaganja suncu, poput različitih oblika karcinoma kože i fotostarenja kože. Fotostarenje uzrokuje pojavu obješenosti kože, dubokih bora, gubitak volumena kože lica i hiperpigmentacija. Iako je crvenilo na tamnijoj koži manje izraženo u odnosu na svjetliju, uslijed prekomjernog izlaganja suncu i kod tamnijih fototipova moguća je pojava crvenila, bolnosti, osjećaja zatezanja i peckanja kože. Zbog toga se preporučuje korištenje SPF kreme bez obzira o kojem fototipu kože je riječ.

Mlađe osobe se često "prže" na suncu čak i bez ikakve SPF kreme jer žele što prije dobiti preplanuli ten. Je li istina da uz korištenje kreme s visokim zaštitnim faktorom ne možemo potamniti?

SPF je mjera koja nam pokazuje koliko dugo koža može biti izložena UV zračenju prije pojave crvenila kože, u usporedbi s vremenom bez zaštitnog sredstva. Zadaća SPF-a je smanjenje količine UV zraka koje prodiru do kože. To znači da možemo umjereno potamniti čak i kada koristimo SPF, a istovremeno ćemo izbjeći pojavu opeklina, umanjiti rizik od nastanka raka kože i usporiti fotostarenje kože.

Koje sve posljedice, osim opeklina, ostavlja sunce? U kojoj dobi nevidljive posljedice sunčanja dolaze na naplatu?

Posljedice prekomjernog izlaganja suncu dijelimo na rane i dugotrajne. U rane posljedice prekomjernog izlaganja suncu ubrajamo već spomenute opekline kod kojih dolazi do crvenila. Crvenilo kože se javlja obično između 4 do 6 sati nakon izlaganju suncu, najjače je nakon 12-24 sata, a nestaje 72 sata nakon izlaganja suncu, uz razvitak bakrenaste pigmentacije. Koža postaje topla, otečena uz pojavu osjećaja pečenja i boli. U težim slučajevima mogu se razviti i mjehuri uz pojavu povišene temperature, glavobolje, mučnine i povraćanja, a nakon nekoliko dana dolazi do ljuštenja kože.

U dugotrajne posljedice izlaganja suncu ubrajamo fotostarenje, prekanceroze te pojavu nemelanomskih i melanomskih tumora kože. Fotostarenje, odnosno prijevremeno starenje kože, manifestira se obješenom kožom, pojavom dubokih bora, koža je stanjena, bez sjaja, prošarana hiperpigmentacijama i proširenim kapilarama. S obzirom na to da UV zrake izravno i neizravno oštećuju DNA, javljaju se prekanceroze poput aktiničkih keratoza na područjima koja su direktno izložena suncu, kao što su lice, nos, uške i šake. Aktiničke keratoze mogu prijeći u skvamocelularni karcinom pa ih je bitno na vrijeme dijagnosticirati i liječiti.

Druga vrsta raka kože je bazocelularni karcinom, koji se javlja na prethodno nepromijenjenoj koži lica i tijela. Najopasnija vrsta raka kože je melanom, koji se može razviti iz pigmentiranih madeža, ali se može javiti i na prethodno nepromijenjenoj koži. Infracrvene zrake ne dovode do opeklina, ali oštećuju srednji sloj kože ubrzavajući proces fotostarenja.

Trebamo li posebno paziti na zaštitu tetovaža od sunca i zbog čega?

UV zrake u jednakoj mjeri oštećuju tetoviranu i kožu bez tetovaža. UVA zrake mogu dovesti do promjene boje tetovaže i do promijenjene teksture kože na kojoj se tetovaža nalazi. UVB zrake mogu dovesti do pojave opeklina na koži, koje također mogu promijeniti izgled, odnosno boju tetovaže. Ako je riječ o svježim tetovažama, savjetuje se izbjegavanje izlaganja suncu dok god one nisu u potpunosti zacijelile jer će, u slučaju pojave opeklina, njihovo cijeljenje biti otežano.

Po čemu se razlikuje zaštita dječje kože od sunca u odnosu na zaštitu kože odraslih?

S obzirom na to da je koža djeteta tanja i podložnija većoj apsorpciji, preporučuje se korištenje proizvoda koji sadrže mineralne (fizičke) filtere, koji reflektiraju sunčeve zrake poput zrcala, štiteći tako kožu izloženu suncu. Mineralni SPF stvara fizičku barijeru na koži koja ne dopušta prolazak štetnog zračenja, a tu barijeru sunce ne može lako oštetiti. Preporučuje se korištenje preparata koji sadrže cinkov oksid i titanijev dioksid, jer svojim prirodnim svojstvima osiguravaju najpouzdaniju zaštitu, a ne nose štetne posljedice za kožu. Ovi proizvodi pružaju širok spektar zaštite (blokiraju i UVB i UVA zrake) i prikladniji su za korištenje na osjetljivoj koži, jer rjeđe uzrokuju peckanje očiju ili iritacije kože. Osim toga, imaju i dugotrajniju zaštitu u odnosu na proizvode s kemijskim filterima.

Koji je najmanji zaštitni faktor koji pruža dovoljnu zaštitu od sunca?

Američka agencija za lijekove preporučuje SPF 15 kao minimalni faktor zaštite, međutim europska i američka dermatološka društva ipak preporučuju SPF 30. Razlog tomu jest činjenica da prosječna osoba nanese samo između 20 i 50% potrebne količine proizvoda. SPF 50+ blokira oko 98% UV zračenja, dok SPF 30+ blokira oko 96.7%. Zbog premale količine proizvoda koju prosječan korisnik nanese, savjetuje se koristiti SPF 50+.

Kako se osobe s alergijom na sunce mogu zaštititi?

Osobe koje imaju polimorfnu svjetlosnu reakciju koja je najčešća vrsta tzv. alergije na sunce bi trebale koristiti SPF širokog spektra namijenjen osjetljivoj koži, izbjegavati izlaganje suncu u vremenu od 10 do 16 h, izbjegavati naglo izlaganje suncu, odnosno postupno povećavati boravak na otvorenom te izbjegavati uzimanje tzv. fototoksičnih lijekova ili nanošenje parfema prije izlaganja suncu.

Kada je potrebno koristiti kremu za sunčanje? Samo u ljetnim mjesecima ili kroz cijelu godinu?

S obzirom na prethodno navedene štetne učinke UV i IR zračenja te činjenice kako su UVA zrake prisutne tijekom cijele godine, a štetan učinak infracrvenih zraka je povećan u kombinaciji s UV zrakama, preporučuje se nanošenje proizvoda sa SPF-om koji pruža zaštitu i od UV i od IR zraka tijekom cijele godine.

Ladival LJETNA AKCIJA 1+1 gratis

Sve potrebno za bezbrižno uživanje u suncu pronađite u Ladival liniji, koju čini bogata paleta proizvoda sa zaštitnim faktorom i posebnim formulacijama za svaki tip kože. Ovog ljeta možete bezbrižno uživati u suncu zahvaljujući Ladival promotivnim ljetnim paketima. Svaki paket sadrži proizvod za zaštitu od sunca i još jedan GRATIS proizvod.

Svoj paket potražite u ljekarnama, online ljekarnama, na webshopu Vitashop.hr i specijaliziranim prodavaonicama! Požurite, jer akcija traje do isteka zaliha.

Najnovije

Najčitanije