Zdravstveni vremeplov, 06. srpnja: Prva uspješna cijepljenja protiv bjesnoće

Kategorija: Zdravstveni vremeplov

Na današnji dan, 6. srpnja 1885. godine zapisana je jedna od najvažnijih prekretnica u povijesti medicine. Louis Pasteur prvi je put uspješno primijenio cjepivo protiv bjesnoće na čovjeku. Devetogodišnji Joseph Meister, teško izgrizen od bijesnog psa, bio je prvi pacijent koji je primio eksperimentalno cjepivo i preživio bolest koja je do tada gotovo bez iznimke završavala smrću.

Pasteur je, nakon višegodišnjih istraživanja na životinjama, razvio cjepivo koje se temeljilo na oslabljenom virusu bjesnoće. Do tada nikada nije testirao svoje cjepivo na ljudima. Suočen s potencijalno smrtonosnim ishodom dječakove infekcije, Pasteur se odlučio na izuzetno rizičan korak, seriju od 13 injekcija tijekom deset dana. Meister nikada nije razvio simptome bjesnoće i potpuno se oporavio. Ubrzo nakon toga, slučaj je postao poznat diljem svijeta.

Cijepljenje je provedeno u Parizu, u laboratoriju Louisa Pasteura. Pariz je tada postao središte nade za oboljele iz cijelog svijeta. Tisuće ljudi dolazile su u nadi da će primiti spas kroz novo cjepivo.

Bjesnoća je bila bolest sa sigurnim smrtnim ishodom. Pasteurov uspjeh bio je prvi dokaz da laboratorijska znanost može izravno i učinkovito spasiti ljudski život. Ovo je događanje utemeljilo novu eru znanstvene medicine, povećalo povjerenje javnosti u cjepiva i potaknulo osnivanje Instituta Pasteur, koji je postao globalno središte biomedicinskog istraživanja.

Pasteurov rad otvorio je vrata razvoju cjepiva protiv brojnih drugih bolesti. Institut Pasteur postao je dom budućih otkrića i istraživača, a njegov pristup – eksperimentalna potvrda, znanstvena metoda i međunarodna suradnja – ostaje temelj suvremene biomedicine. Danas je bjesnoća bolest protiv koje postoji učinkovita prevencija, upravo zahvaljujući ovom povijesnom činu iz 1885.

Vezani sadržaj: