Zdravstveni vremeplov, 10. srpnja: Nikola Tesla – vizionar čija je tehnologija oblikovala i medicinu

Na današnji dan, 10. srpnja 1856. godine, rođen je Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u povijesti, poznat po revolucionarnim doprinosima u području električne energije, radio-komunikacije i elektromagnetizma. Iako medicina nije bila njegovo glavno područje rada, mnogi Teslini izumi i principi ostavili su dubok i trajan utjecaj na razvoj medicinske tehnologije.

Tesla je razvio Teslinu zavojnicu odnosno transformator visoke frekvencije i visokog napona. Tijekom eksperimenata, Tesla je proučavao kako visokofrekventne struje djeluju na ljudsko tijelo, uključujući i pokuse koje je izvodio na samome sebi. Ti su eksperimenti postavili temelje za dijatermiju, medicinsku tehniku kojom se s pomoću visokofrekventne struje stvara toplina u dubokim tkivima, s ciljem liječenja boli, upala i poboljšanja cirkulacije.

Teslina najintenzivnija istraživanja visokofrekventne struje odvijala su se u kasnim 1880-ima i 1890-ima, a primjena njegovih načela u medicini započela je u 20. stoljeću i traje do danas.

Većina Teslinih istraživanja provodila se u New Yorku, gdje je imao vlastiti laboratorij. Međutim, njegova otkrića ubrzo su utjecala na znanstvenike i liječnike diljem svijeta, posebice u Europi i SAD-u, gdje se razvila elektroterapija.

Tesline visokofrekventne struje postale su osnova mnogih fizioterapijskih metoda, a njegove ideje o bežičnom prijenosu energije i elektromagnetnim valovima doprinijele su razvoju tehnologija poput rendgenskih uređaja, dijatermijskih aparata i radio-valne dijagnostike. Osim toga, Tesla je bio jedan od prvih koji je naglašavao mogućnosti neinvazivnog utjecaja električne energije na ljudsko zdravlje.

Danas su uređaji koji se temelje na principima koje je Tesla istraživao prisutni u rehabilitaciji, fizikalnoj medicini, sportskim klinikama i dermatologiji.

Rođenje Nikole Tesle 10. srpnja 1856. ne obilježava samo početak života genijalnog fizičara i izumitelja, već i dolazak čovjeka čiji su eksperimenti s električnom energijom utjecali i na medicinsku znanost. Njegov rad ostaje podsjetnik da se znanstveni doprinos ne mjeri granicama disciplina već utjecajem koji ostavlja na živote ljudi.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 09. srpnja: Kratka povijest menstrualne čašice
• Zdravstveni vremeplov, 08. srpnja: Alfred Binet i prvo mjerenje inteligencije
• Zdravstveni vremeplov, 07. srpnja: Camillo Golgi – Golgijev aparat i metoda