Zdravstveni vremeplov, 16. svibnja: Prvo kloniranje ljudskih matičnih stanica

Na današnji dan 16. svibnja 2013., prije 12 godina, znanstvenici su objavili da su prvi put uspješno klonirali ljudske matične stanice u laboratoriju, otvorivši put revolucionarnim mogućnostima u regenerativnoj medicini i liječenju dosad neizlječivih bolesti.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Oregon Health & Science University (OHSU) u Portlandu, predvođen dr. Shoukhratom Mitalipovim, objavio je u prestižnom znanstvenom časopisu Cell da su uspjeli proizvesti embrionalne matične stanice koristeći tehniku prijenosa jezgre somatske stanice (SCNT). Ova tehnika je prvi put uspješno primijenjena na ljudskim stanicama nakon gotovo dva desetljeća istraživanja i brojnih neuspjelih pokušaja.

Znanstvenici su koristili doniranu jajnu stanicu iz koje su uklonili jezgru s genetskim materijalom, a zatim u nju unijeli jezgru iz kožne stanice odraslog donora. Stanica je potom potaknuta na dijeljenje, stvarajući ranom embrionalnu fazu iz koje su izolirane matične stanice. Te stanice zadržale su genetski materijal donora, ali su imale sposobnost pretvoriti se u bilo koju vrstu stanica u tijelu.

Važno je naglasiti da ovo otkriće nije predstavljalo reproduktivno kloniranje, koje bi imalo za cilj stvaranje genetski identičnog ljudskog bića i koje se smatra etički neprihvatljivim u znanstvenoj zajednici. Umjesto toga, radilo se o terapeutskom kloniranju, čiji je cilj stvaranje matičnih stanica koje se mogu koristiti za razvoj personaliziranih terapija.

Ovaj uspjeh došao je nakon što je 1996. godine Dolly, prva klonirana ovca, pokazala da je kloniranje sisavaca moguće, što je pokrenulo intenzivna istraživanja u ovom području. Međutim, primjena ove tehnologije na ljudskim stanicama pokazala se iznimno izazovnom te je zahtijevala brojna prilagođavanja protokola i tehnike.

Uspješno kloniranje ljudskih matičnih stanica otvorilo je put personaliziranim terapijama koje bi mogle revolucionirati liječenje brojnih bolesti. Budući da ove matične stanice sadrže genetski materijal pacijenta, njihovo korištenje za obnovu oštećenih tkiva ili organa značajno bi smanjilo rizik od odbacivanja.

Potencijalne primjene uključuju liječenje Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti, ozljeda leđne moždine, pa čak i stvaranje tkiva ili organa za transplantaciju. Također, ove stanice predstavljaju vrijedan model za proučavanje genetskih bolesti i testiranje novih lijekova.

Unatoč velikom potencijalu, istraživanja na ovom području i dalje prate etičke rasprave i regulatorna ograničenja. Ipak, otkriće objavljeno 16. svibnja 2013. godine označilo je prekretnicu u znanosti te otvorilo vrata novoj eri personalizirane medicine i regenerativnih terapija koje bi u budućnosti mogle spasiti milijune života.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 15. svibnja: James Lindov eksperiment sa skorbutom
• Zdravstveni vremeplov, 14. svibnja: Kako je Edward Jenner izumio cjepivo
• Zdravstveni vremeplov, 13. svibnja: Znanstvenik čiji je izum Papa-testa spasio milijune života diljem svijeta