Zdravstveni vremeplov, 24. lipnja: Friedrich Loeffler – otac virologije i pionir u potrazi za "nevidljivim" virusima

Na današnji dan, 24. lipnja 1852. godine, rođen je njemački bakteriolog Friedrich Loeffler, znanstvenik čiji su radovi označili prijelaz između bakterijske i virusne ere u mikrobiologiji. Njegova istraživanja zaraznih bolesti otvorila su vrata razumijevanju tada još nevidljivih i neshvatljivih uzročnika – virusa.

Loeffler je 1884. godine zajedno s kolegom Paulom Froschom identificirao uzročnika slinavke i šapa, vrlo zarazne bolesti kod stoke. Bio je to prvi dokaz postojanja uzročnika manjih od bakterija, što je označilo početak znanstvene spoznaje o virusima. Do tada su svi poznati uzročnici bolesti bili bakterijske naravi, a virusi su bili doslovno "nevidljivi" – nisu se mogli vidjeti mikroskopom niti uzgojiti u laboratoriju.

Ključno otkriće vezano uz uzročnike bolesti objavljeno je 1898. godine. Iako tada još nije postojao termin "virus" u današnjem smislu, Loefflerovo otkriće označilo je početak virologije kao znanstvene discipline.

Loeffler je djelovao u Njemačkoj, gdje je osnovao jedno od prvih instituta za proučavanje zaraznih bolesti. Danas Institut Friedrich Loeffler nosi njegovo ime i još uvijek je vodeći centar za veterinarsku virologiju.

Loefflerov rad bio je prijeloman jer je pokazao da postoje zarazni agensi drugačiji od bakterija. Njegovo istraživanje utrlo je put razumijevanju bolesti poput gripe, dječje paralize, ospica i COVID-19 – sve bolesti koje uzrokuju virusi. Njegova metoda filtracije i opažanja posljedica infekcije bez vidljivog uzročnika bila je temeljna za kasniji razvoj elektronske mikroskopije i molekularne virologije.

Nakon Loefflerovog otkrića, znanost je postupno prihvatila postojanje virusa kao posebne kategorije mikroorganizama. Prvi virus koji je izoliran kod biljaka bio je virus mozaika duhana (1892.), a zatim i kod ljudi. Razvoj tehnologije omogućio je vizualizaciju virusa, njihovo proučavanje i razvoj cjepiva i antivirusnih lijekova.

Rođenje Friedricha Loefflera označava početak novog poglavlja u borbi protiv zaraznih bolesti. Njegova upornost u traženju odgovora na pitanje što uzrokuje „nevidljive“ infekcije dovela je do spoznaje o virusima – spoznaje koja će u sljedećem stoljeću oblikovati jednu od najvažnijih grana medicine i biotehnologije.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 23. lipnja: Alan Turing – začetnik umjetne inteligencije i junak kriptografije
• Zdravstveni vremeplov, 22. lipnja: Povijest maskare – od ugljene prašine do silikonskih četkica
• Zdravstveni vremeplov, 21. lipnja: Hrvatski dan moždanog udara