Zdravstveni vremeplov, 23. lipnja: Alan Turing – začetnik umjetne inteligencije i junak kriptografije

Na današnji dan, 23. lipnja 1912. godine, rođen je Alan Turing, britanski matematičar, logičar i informatičar čiji je rad postavio temelje računalne znanosti i umjetne inteligencije. Turing je također odigrao ključnu ulogu u razbijanju nacističke Enigma šifre tijekom Drugog svjetskog rata, čime je skratio rat i spasio milijune života.

Turing je 1936. godine objavio rad koji je predstavio koncept "univerzalnog stroja" - teorijski model koji je ujedno temelj današnjih digitalnih računala. Tijekom Drugog svjetskog rata radio je u britanskom centru za dešifriranje Bletchley Park, gdje je predvodio tim koji je razbio Enigmu – složeni sustav enkripcije kojeg je koristila njemačka vojska.

Turingovi najvažniji znanstveni doprinosi nastali su između 1930-ih i početka 1950-ih, dok se njegov kriptografski rad odvijao u ratnim godinama od 1939. do 1945.

Njegov znanstveni rad razvijan je u Ujedinjenom Kraljevstvu, najprije na Sveučilištu Cambridge, zatim na sveučilištu Princeton u SAD-u, i konačno u britanskoj ratnoj ustanovi Bletchley Park. Utjecaj njegova rada danas je globalan.

Turing je omogućio konceptualno razumijevanje računanja koje je preduvjet za razvoj digitalnih računala. Njegov rad na Enigmi imao je golem strateški značaj za savezničku pobjedu. Osim toga, postavio je temelje za današnju umjetnu inteligenciju svojim poznatim "Turingovim testom", kojim je pokušao definirati može li stroj "misliti" kao čovjek.

Umjetna inteligencija (UI) danas ima sve veću ulogu u medicini jer omogućava bržu, točniju i učinkovitiju dijagnostiku i liječenje bolesti. Korištenjem naprednih algoritama, UI može analizirati velike količine medicinskih podataka – poput snimki, laboratorijskih nalaza ili genetskih informacija – i pomoći liječnicima u donošenju preciznijih odluka. Osim toga, AI se koristi u razvoju personalizirane medicine, otkrivanju novih lijekova i predviđanju rizika od bolesti, čime se znatno poboljšava kvaliteta skrbi za pacijente i unapređuje zdravstveni sustav u cjelini.

Iako je Turing u svoje vrijeme bio marginaliziran zbog svoje homoseksualnosti, danas je priznat kao jedan od najvažnijih znanstvenika u povijesti. Britanska vlada mu je 2013. godine posthumno uputila službenu ispriku, a 2021. njegov lik je stavljen na britansku novčanicu od 50 funti. Njegove ideje i dalje oblikuju suvremenu tehnologiju, od algoritama do umjetne inteligencije.

Rođenje Alana Turinga obilježava dolazak jedne od najutjecajnijih figura znanosti 20. stoljeća. Njegov doprinos ne samo da je ubrzao kraj svjetskog rata, već je pokrenuo tehnološku revoluciju koja i danas definira način na koji komuniciramo, radimo i razmišljamo o mogućnostima strojeva.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 22. lipnja: Povijest maskare – od ugljene prašine do silikonskih četkica
• Zdravstveni vremeplov, 21. lipnja: Hrvatski dan moždanog udara
• Zdravstveni vremeplov, 20. lipnja: George Redmayne Murray – začetnik hormonske terapije