Zdravstveni vremeplov, 24. svibanj: Daniel Gabriel Fahrenheit

Kategorija: Zdravstveni vremeplov

Na današnji dan, 24. svibnja 1686., prije 339 godina rođen je Daniel Gabriel Fahrenheit, poljsko-nizozemski fizičar i inženjer čiji su izumi živinog termometra i Fahrenheitove temperaturne ljestvice revolucionizirali mjerenje temperature u medicini i znanosti.

Daniel Gabriel Fahrenheit rođen je u Gdanjsku (tada Danzig), u obitelji njemačkih trgovaca koji su se doselili u poljski grad. Tragedija je obilježila njegovo rano djetinjstvo - kad je imao 15 godina, oba roditelja umrla su odjednom, vjerojatno od trovanja gljivama. Ova nesreća promijenila je tijek njegovog života, jer je umjesto nastavka trgovačkog posla obitelji, mladi Daniel otišao u Amsterdam kako bi se bavio instrumentalnim zanatom.

U Nizozemskoj je Fahrenheit razvio strast prema znanstvenim instrumentima, posebno onima za mjerenje temperature. Inspiriran radom talijanskog fizičara Galilea i njegovih učenika, počeo je eksperimentirati s različitim tipovima termometara, nastojeći učiniti ih točnijima i pouzdanijima.

Početkom 18. stoljeća, postojeći termometri bili su nepouzdani i neprecizni. Koristili su alkohol ili vodu kao tekućinu, što je otežavalo precizna mjerenja. Fahrenheit je oko 1714. godine napravio prekretnicu - počeo je koristiti živu kao termometarsku tekućinu.

Živa je imala brojne prednosti: širila se i skupljala jednoliko s promjenom temperature, imala je visoku točku vrenja i nisku točku smrzavanja. Ove karakteristike učinile su Fahrenheitove živine termometre daleko preciznijima od dotadašnjih instrumenata.

Osim izuma živinog termometra, Fahrenheit je razvio vlastitu temperaturnu ljestvicu. Za razliku od drugih ljestvica svog vremena koje su koristile samo jednu ili dvije referentne točke, Fahrenheit je uspostavio tri fiksne točke: najniža temperatura koju je mogao postići mješavinom leda, vode i amonijeva klorida (0°F), temperatura ljudskog tijela (96°F, kasnije prilagođena na 98,6°F), i temperatura vrenja vode (212°F).

Ova ljestvica omogućila je standardizaciju temperaturnih mjerenja, što je bilo ključno za razvoj medicine. Liječnici su konačno mogli precizno mjeriti tjelesnu temperaturu pacijenata i pratiti promjene tijekom bolesti, što je značajno poboljšalo dijagnostiku i liječenje.

Fahrenheitovi termometri brzo su se proširili i postali standardnim medicinskim instrumentom. Mogućnost preciznog mjerenja tjelesne temperature omogućila je liječnicima bolje razumijevanje vrućice kao simptoma bolesti i praćenje učinkovitosti liječenja.

Također je omogućeno preciznije miješanje lijekova i kemikalija u laboratorijima, jer su mnoge kemijske reakcije osjetljive na temperaturu.

Daniel Fahrenheit umro je 1736. godine u Haagu, ostavivši za sobom nasljeđe koje se koristi u medicini i znanosti još i danas. Iako se u većem dijelu svijeta danas koristi Celsiusova ljestvica, Fahrenheitova ljestvica još uvijek je standard u Sjedinjenim Državama.

Vezani sadržaj: