Što je hipertenzija?

Utvrđeno je da razina arterijskog tlaka usko korelira s učestalošću niza kardiovaskularnih bolesti, posebice zatajivanja srca, bubrežne insuficijencije, disecirajuće aneurizme aorte, subarahnoidalnog krvarenja, infarkta miokarda i moždane kapi.

Prevalencija arterijske hipertenzije u bivšoj Jugoslaviji na osnovi epidemioloških podataka prelazila je 10%. Ako te rezultate ekstrapoliramo na Hrvatsku (4.5 milijuna stanovnika), onda u njoj ima oko 450000 hipertoničara.

Posebna javno-zdravstvena važnost hipertenzije je ne samo zbog velikog broja hipertoničara, nego i zbog činjenice da se u većini slučajeva hipertenzija može kontrolirati prilično jednostavnim mjerama.

Rezultati liječenja su često nezadovoljavajući jer je provedba liječenja otežana zbog doživotne terapije, a i teško je promijeniti stil života kod odraslih ljudi.

Prema Benenu samo se polovica hipertoničara otkriva, od toga se samo polovica liječi, a samo polovica postiže zadovoljavajuću kontrolu.

Visoka prevalencija hipertenzije i činjenica da njeno liječenje bitno smanjuje rizik kardiovaskularne bolesti navode na zaključak da kontrola ovog faktora rizika predstavlja poseban zadatak zdravstvene službe.

Hipertenzija je veliki zdravstveni problem zbog velike stope invalidnosti i mortaliteta.

Ubraja se u kronične nezarazne bolesti. To su bolesti nesigurne etiologije, imaju multiple rizične faktore, dugi period latencije, nezaraznu etiologiju, dovode do funkcionalnih oštečenja i praktično se ne mogu liječiti.
Iako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja se da je broj oboljelih mnogo veći (otkriveni slučajevi su samo "vrh ledenog brijega").

Smatra se da približno polovica hipertoničara ne zna da boluje od povišenog tlaka, četvrtina se uopće ne liječi iako zna za svoje stanje, a samo osmina bolesnika se liječi adekvatno.