Aspiracija (udisanje) stranog tijela može rezultirati širokim spektrom simptoma, od minimalnih, često neprijećenih do ugroženosti disanja, prestanka disanja, pa čak i smrti. Za takve pacijente potrebne su životno - spašavajuće hitne intervencije.

Učestalost stranih tijela u traheji (dušniku) je bimodalna, to jest ima dva vrška u sasvim različitoj dobi.

Djeca u dobi od 1 - 3 godine su djelomično rizični zbog njihove povećane samostalnosti, smanjenja roditeljske kontrole kako postaju veći, te zbog njihove sve veće aktivnosti i znatiželje te učestale povezanosti ruku i usta. Manji objekti, kao kikiriki mogu se lako udahnuti i završiti u dišnim putovima kod djece.

Stariji pacijenti, osobito oni koji imaju neurološke poremećaje i smanjene reflekse zbog alkohola, napadaja, moždanog udara, parkinsonizma, traume i demencije također su povećanog rizika od udisaja, i to bilo kojeg objekta: hrane, ali i želučanog sadržaja.

Treća kategorija osoba s povećanim rizikom su oni koji prolaze sedaciju, djelomice kod zubnih operacija ili hitne intubacije.

Dijagnoza se često u početku previdi, osobito kod djece gdje je opis događaja upitan a pacijent ne može opisati događaj. U čak do 30% slučajeva simptomi se liječe kao da potječu od neke od uobičajenih bolesti, osobito u onih s minimalnim simptomima. Potrebna je velika sumnja za postavljanje dijagnoze, a osobito na to treba misliti kod djece i starijih te pacijenata s posebnim potrebama.

Aspirirano strano tijelo se najčešće nađe u desnom glavnom bronhu i u gornjem dijelu traheje. Može se naći u svim dijelovima, uključujući i gornje dijelove pluća, iako su rjeđi.

U Americi, kikiriki je daleko najčešće aspiriran materijal u djece, a slijede ostali organski materijali kao sjemenke suncokreta, dijelovi povrća, lješnjaci. U drugim zemljama svijeta najčešća je hrana, koja se razlikuje od kulture do kulture. U odraslih, povrće, meso i kosti su na prvome mjestu, a slijede ih medicinska i stomatološka pomagala. Aspiracija zuba se zna vidjeti nakon traume.

Smrtno stradavaju većinom djeca u dobi od 1- do 3 godine, a najčešći uzrok smrti je aspiracija igračke, te balona. Hrana koja je u Americi odgovorna za najveći broj smrti je hot dog, zatim bomboni, orasi i grožđe. Ukupna smrtnost kod udisanja stranog tijela u dušnik je oko 1%.

Kada posumnjati na strano tijelo u traheji?

U odraslih se aspiracija dogodi kod gušenja tijekom jela ili ako drže strano tijelo u ustima. Također i kod poremećaja disanja uzrokovanih sedacijom pod utjecajem droge i alkohola, ili nakon traume, te medicinskih postupaka (kao npr. sedacija ili intubacija) poslije traume u području lica, i kod pacijenata koji teže kontroliraju sekreciju. Pacijenti nakon moždanog udara, novi ili stari, osobito imaju visok rizik od aspiracije.

Sumnja o aspiraciji kod djece povećava se kada dolazi do iznenadnih, ponavljajućih napadaja kašlja, nakon razdoblja bez nadzora, gušenja pri obroku (osobito ako starije dijete hrani mlađe), gušenje ili kašalj kada je u blizini djeteta mali predmet ili komad hrane (osobito kikiriki i slično).

U djece koja su počela s liječenjem novo-otkrivene astme, bronhitisa ili upale pluća, a koja ne reagira na odgovarajuće liječenje (npr.bronhodilatatore, steroide, antibiotike), treba razmotriti i mogućnost aspiracije stranog tijela, osobito kad se sipnja («zviždanje») javlja jednostrano.

Što se tiče simptoma, gušenje ili kašalj je prisutno u 95% pacijenata s aspiracijom stranog tijela u dušnik. Uobičajeno je prisutan i stridor kod stranog tijela u gornjim dišnim putovima ili gornjem dijelu dušnika. Mogu se prezentirati i kao pogoršanje disanja, upala pluća, edem pluća, ili sipnja.

Kod djece je klinička slika slična, oko 50% ima inspiratorni stridor («zviždanje» kod udisaja) ili ekspiratornu sipnju («zviždanje» kod izdisaja»), s produženjem vremena izdisaja. Također se javljaju i ubrzano disanje, širenje nosnica, uvlačenje interkostalnih prostora (prostori između rebara), a rijetko se javlja cijanoza (plava boja kože i sluznica, uzrokovana izrazito smanjenom opskrbom kisikom). Pojava stridora u djece ili odraslih upućuje na strano tijelo dušnika i zahtijeva hitnu intervenciju.

Uzroci aspiracije?

- kod djece najčešći uzrok aspiracije je radoznalost, osobito u oralnoj fazi djece u dobi od 1 do 3 godine;
- najčešće mali predmeti ili hrana, a zatim tvari koje duže ostaju u ustima, kao gume za žvakanje, sjemenke suncokreta, tvrdi bomboni; i žvakanje za vrijeme ležanja povećava rizik; osobito opasno može biti udisanje dječjeg pudera; kod njega postoji razdoblje bez simptoma prije gušenja;
- kod odraslih čimbenici koji povećavaju rizik su primarni neurološki problemi, kao senilna demencija, mentalna retardacija, napadaji, moždani udari i parkinsonizam; sva stanja koja uzrokuju depresiju središnjeg živčanog sustava, uzrokuju komu ili smanjenje refleksa gutanja, kao alkohol, narkotici, barbiturati ili benzodiazepini;
- meso, kosti te medicinski i stomatološki instrumenti su najčešće aspirirani predmeti u odraslih.

Što još razmotriti?

Stanja koja mogu sličiti aspiraciji stranog tijela su mnogobrojna: upala pluća (različitih uzroka), retrofaringealni apsces, akutni napadaj astme, zatvoren dišni put zbog drugog uzroka (npr. otok), bronhiolitis (u dojenčadi), krup, hripavac, upala epiglotisa, bolesti gornjih dišnih putova.

Koje pretrage?

- SE, kompletna krvna slika,
- Rtg snimka srca i pluća (P-A i sa strane), eventulano Rtg snimka vrata (sa strane),
- CT prsnog koša (osobito kod stranih tijela nevidljivih na standardnim Rtg snimkama),
- Bronhoskopija (endoskopska tehnika kod koje se ulazi u dišne puteve s cijevi)

Liječenje aspiracije?

- Kod dokazanog stranog tijela dušnika (što se i dokaže konačno bronhoskopijom), liječenje se provodi vađenjem stranog tijela tijekom bronhoskopije.

Prva pomoć kod sumnje na strano tijelo?

- Ako osoba kašlje, ima sipnju (čujno «zviždanje» pri disanju) ili otežano, ali održano disanje, treba nazvati Hitnu pomoć i što prije ju uputiti u medicinski centar.
- Ako je dišni put sasvim zatvoren i osoba ne diše, treba pokušati s izvođenjem Heimchovoh hvata, udarom na leđa, potiskom na trbuh ili pritiscima na prsni koš. Primjena svake od tih metoda ovisi o dobi pacijenta.

Heimlichov hvat se izvodi samo kod potpunog začepljenja dišnog puta koje je naglo nastalo. To je manevar kojim se zbog naglog povišenja tlaka (kao kod kašlja) strano tijelo izbacuje iz dišnog puta.

- Kod osobe koja sjedi ili stoji izvodi se tako da stanete unesrećenom iza leđa i obuhvatite ga rukama tako da stisnutu šaku stavite na gornji dio trbuha između pupka i prsne kosti te ga snažno i brzo pritisnete prema unutra i gore. Postupak se može ponoviti više puta (dok se uspije izbaciti strano tijelo uili se osoba ne onesvijesti - tada je potrebno provoditi standardne mjere reanimacije).

- Kod osobe koja leži na leđima dlanovi se polože na gornji dio trbuha između pupka i prsne kosti i brzo i snažno se pritisne, kod neuspjeha može se ponoviti još 6 do 10 puta.

- Kod žena u visokoj trudnoći i debelih osoba gdje se trbuh ne može obuhvatiti rukama, pritisak se izvodi na gornji dio prsne kosti i tri poprečna prsta iznad vrha.

- Ako ste sami, kao mjera samopomoći izvodi se tako da snažno pritisne vlastitim rukama na sam trbuh ili se tijelo prebaci preko nekog tvrdig predmeta (npr. stola, stolice).

- Kod djece od 1 do 8 godina postupak je isti kao u odraslih samo što se izvodi samo jednom rukom.

- Kod dojenčadi (djeca do navršene prve godine života) se ne provodi Heimlichov hvat nego se dijete položi potrbuške na podlakticu odrasle osobe tako da glava leži na dlanu i usmjerena je prema dolje, a drugim dlanom se udari 4 puta po leđima, između lopatica.
Ako se strano tijelo ne ukloni na taj način, dojenče se okrene na leđa i pritisne se s dva prsta na sredinu prsne kosti. Postupci se ponavljaju dok se ne ukloni strano tijelo.

Vađenje stranog tijela prstima izvodi se samo ako je VIDLJIVO!

- Kod pokušaja vađenja stranog tijela prstima glava treba biti zabačena unatrag, jednom rukom se uhvati donja čeljust zajedno s jezikom i povlači se prema gore. Pogledajte pažljivo i ako VIDITE strano tijelo (npr. komad hrane koji viri iz grkljana) pokušajte ga dohvatiti kažiprstom i palcem ili samo kažiprstom. NIKAD NE POKUŠAVAJTE DOHVATITI STRANO TIJELO NA SLIJEPO jer će te ga najvjerovatnije ugurati još dublje.

Ako osoba nije pri svijesti odmah treba pogledati je li strano tijelo vidljivo u usnoj šupljini (ako jest odmah ga izvaditi na opisani način) i odmah početi s mjerama oživljavanja (umjetno disanje i masaža srca).

Kod djece do godinu dana nije uputno prstima vaditi strano tijelo (teško je vidljivo, a i mali je prostor usne šupljine) jer je najvjerojatnije da će se samo ugurati još dublje.

www.mojdoktor.hr