Navike koje nas debljaju

Navike koje nas debljaju

Navike koje nas debljaju
  • Objavljeno: Petak, 04.03.2022.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u protekla četiri desetljeća pretilost u EU-u utrostručila, a Hrvati su prema Eurostatu jedna od najdebljih europskih nacija, upozorava u povodu Svjetskog dana debljine specijalistica endokrinologije Maja Baretić, a prenosi HINA.

Kako je došlo do toga? Veličine porcija slatkiša, grickalica i slatkih pića danas su za 20 do 100 posto veće nego 60-ih godina prošlog stoljeća, a prosječan Europljanin provodi više od pet sati na dan sjedeći, kaže Baretić, koja je voditeljica Referalnog centra za liječenje debljine Ministarstva zdravstva. Tijekom pandemije koronavirusa sjedi se sigurno i dulje od tih pet sati, a jedu se sve veće porcije hrane pa je lako moguće da se ostvare prognoze da će do 2030. godine više od polovice europskog stanovništva biti pretilo, ističe.

Ove godine Svjetski dan debljine koji je 4.3. obilježava se pod geslom "Svi se trebamo uključiti" jer se pojedinačno neće učiniti mnogo, a debljina je jedan od najvećih medicinskih izazova modernog doba. Referalni centar za liječenje debljine, koji djeluje pri KBC-u Zagreb, ove je godine pokrenuo akciju u podizanju svijesti o problemu debljine u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Solinu i Sinju. U KBC-u Zagreb u podne će se mjeriti građanima tjelesna masa te davati savjeti i brošure.

Smanjite ili prestanite s navikama koje vas debljaju

Prema istraživanjima, većina odluka koje donosimo u prosječnom danu utječu i na našu težinu, a da toga uopće nismo ni svjesni. Tako i male, naizgled bezazlene, stvari i navike mogu značajno utjecati na kilograme. To je odlična vijest jer nije potrebno potpuno mijenjati životni stil i početi trčati maraton, već prestati s tih nekoliko navika koje nas debljaju. To su male promjene koje ne mijenjaju drastično prehranu niti vježbanje, a značajno mogu utjecati na zdravlje i izgled.

Previše ili premalo sna

San je neophodan za zdravo funkcioniranje organizma. Znanstvenici su jednim istraživanjem dokazali da osobe koje spavaju 5 ili manje sati dnevno imaju čak dvostruko više abdominalne masti, u odnosu na one koji spavaju oko 7 sati dnevno.

Također se pokazalo da osobe koje spavaju previše, više od 8 sati dnevno, imaju dvostruko više abdominalne masti od osoba koje spavaju oko 7 sati dnevno. Kada ste umorni skloniji ste prejedanju, a prekomjerna količina sna nas dokazano čini lijenima.

Sjedenje i ležanje ispred TV-a

Nije potrebno napominjati da previše vremena provedenog gledajući televiziju nije zdravo, ali važno je da znate kako čak i gledanje televizije može biti zdravije. Sve što trebate je u isto vrijeme raditi nešto drugo.

Pranje posuđa u 30 minuta sagorijeva oko 70 kalorija. Možete glačati ili vježbati dok gledate televiziju. Gotovo sve što radite, pa čak i čitanje, troši više energije od samo ležanja ili sjedenja ispred televizora, stoga radite bilo što uz gledanje televizije.

Previše sokova

Znanstvenici ističu da nečiji rizik od nastanka pretilosti možemo izmjeriti učestalošću unosa sokova. Ako svakodnevno pijete gazirane sokove, s umjetnim sladilima, značajno povećavate rizik od nastanka pretilosti.

  • 1/2 čaše = 26% veći rizik od nastanka pretilosti
  • 1/2 do 1 čaše = 32.8% veći rizik od nastanka pretilosti
  • Više od 2 čaše = 47.2% veći rizik od nastanka pretilosti

Ove vrijednosti se odnose na čašu od 250ml, i to pod uvjetom da sokove pijete svakodnevno. Ovi postoci su iznenađujuće veliki. To ne znači da ne smijete povremeno uživati u nezdravim sokovima, već da njihov unos smanjite što je više moguće.

Veliki zalogaji

Znanstvenici iz Nizozemske su dokazali da veliki zalogaji i nedovoljno žvakanje hrane u većini slučajeva vode prejedanju. Osobe koje ne jedu polako i dovoljno ne žvaču hranu unose čak 52% više hrane od potrebnog. Svaki zalogaj žvačite najmanje 9 sekundi. Osim što ćete više uživati u obroku, mozak će imati više vremena da prepozna sitost.

Premali unos masti

Ne morate u potpunosti izbaciti mast. Istraživanja su pokazala da veliki broj ljudi misli da je mast štetnija od ugljikohidrata, stoga povećavaju unos ugljikohidrata, a smanjuju unos masti. Kada biste nekoliko stotina kalorija iz ugljikohidrata zamijenili kalorijama iz masti, ubrzo biste primijetili smanjenje suvišnih kilograma.

Ugljikohidrati uzrokuju nagle promjene razine šećera u krvi. Nakon unosa ugljikohidrata, razina šećera u krvi se značajno povećava, ali nedugo nakon toga se počinje značajno smanjivati. Vi to osjetite kao pad i rast energije, i koncentracije.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Doručak - recepti za savršen početaka dana

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije