Što trebate znati o alergijama?

Što je to alergija?

Alergije su abnormalne reakcije imunološkog sustava. Ljudi koji imaju alergije imaju imunološki sustav koji reagira na uobičajeno bezazlene tvari u okolišu. Te tvari (pelud, plijesan, životinjska dlaka, itd.) se nazivaju alergenima.

Što se događa tijekom alergijske reakcije?

Sve započinje tako da osoba biva izložena alergenu tako da ga udahne, proguta, ili dođe u kontakt na ili ispod kože. Nakon što je osoba izložena alergenu, niz događaja stvara alergijsku reakciju:

1. Organizam počinje stvarati specifičnu vrstu IgE antitijela, kako bi se povezao s alergenom.

2. Antitijela pridaju oblik krvnih stanica koje nazivamo mastociti. Mastocite možemo naći u dišnim putovima, u crijevima i drugdje. Prisutnost mastocita u dišnim putovima i probavnom traktu čini ova područja više osjetljiva na izloženost alergenima.

3. Alergeni se vežu na IgE, koji je povezan s mastocitima. Ovo opet uzrokuje da mastociti ispuštaju razne kemijske spojeve u krv. Histamin, nama ovdje bitan kemijski spoj, uzrokuje većinu simptoma alergijske reakcije.

Koji su simptomi alergijske reakcije?

Uobičajeni simptomi alergijske reakcije na alergen na koži ili alergen koji smo udahnuli uključuju:

• Svrbež očiju, vodene oči
• Kihanje
• Svrbež nosa, curenje nosa
• Osip
• Osjećaj umora ili kao da vas „hvata bolest"
• Osip (pogotovo u obliku crvenih mjehura)

Ostale izloženosti mogu uzrokovati različite alergijske reakcije:

Alergije na hranu. Alergijske reakcije na alergene iz hrane također mogu uzrokovati grčeve u trbuhu, povraćanje ili proljev.

Ubodi insekata. Alergijska reakcija na ubod pčele ili drugih insekta uzrokuje lokalne otekline, crvenilo i bol.

Ozbiljnost simptoma alergijske reakcije može varirati:

• Blagi simptomi mogu biti gotovo neprimjetni, samo što se osjećate malo umorno i doslovno „za ništa"
• Umjereni simptomi mogu stvoriti osjećaj da ste bolesni, kao da ste dobili prehladu ili čak gripu.
• Teške alergijske reakcije su vrlo neugodne, čak i onesposobljavajuće.

Većina simptoma alergijske reakcije brzo nestaje nakon što se izlaganje zaustavi.

Teška alergijska reakcija se zove anafilaksija. Kod anafilaksije, alergeni uzrokuju alergijsku reakciju na cijelom tijelu koja može uključivati:

• Osip i svrbež po cijelom tijelu(ne samo u području izloženosti)
• Teško disanje ili nedostatak zraka
• Promuklost ili stezanje u grlu
• Bockanje u rukama, nogama, usnama ili tjemenu

Anafilaksija je opasna po život i zahtijeva hitnu liječničku pomoć. Simptomi mogu brzo napredovati, tako da je pametno potražiti hitnu pomoć ako postoji bilo kakva sumnja za anafilaksiju.

Da li svi imaju alergije?

Ne, ne pate svi od alergije. Ljudi uglavnom nasljeđuju sklonost na alergiju, iako ne na bilo koji specifičan alergen. Kada je jedan roditelj alergičan, njihovo dijete ima 50% šanse da će i ono biti alergično. Taj rizik skače na 75% ako oba roditelja imaju alergiju. No, napomenimo da možete biti alergični iako vam nitko u obitelji nije alergičan.

Više o uzrocima alergijskih reakcija

Gotovo sve i svašta može potaknuti alergijsku reakciju.

Imunološki sustav ima skup bijelih krvnih stanica koje proizvode protutijela (antitijela).

• Kada je tijelo izloženo antigenu, započinje se odvijati kompleksan set reakcija.
• Bijele krvne stanice proizvode protutijela specifična za taj antigen. To se zove aktivacija.
• Posao antitijela je otkriti i uništiti tvari koje uzrokuju bolesti i osjećaj slabosti. Kod alergijskih reakcija, ta antitijela se zovu imunoglobulin E ili IgE.

Ova antitijela promoviraju proizvodnju i ispuštanje kemijskih spojeva i hormona koje zovemo medijatori ili posrednici.

• Histamin je jedan poznati medijator.
• Medijatori imaju učinak na lokalno tkivo i organe uz aktiviranje više bijelih krvnih stanica koji će pomoći u obrani. Upravo ovi učinci su ti koji uzrokuju simptome reakcije.
• Ako je oslobađanje medijatora iznenadno ili sveobuhvatno, alergijska reakcija također može biti iznenadna i teška.

Vaše alergijske reakcije su jedinstvene za vas. Na primjer, vaše tijelo se možda naučilo biti alergično na otrovni bršljan zbog ponovljenih izlaganja.

Većina ljudi je svjesno svojih alergija i njihovih reakcija.

• Određene namirnice, cjepiva i lijekovi, lateks, aspirin, školjke, prašina, pelud, plijesan, životinjska dlaka i otrovni bršljan su samo neki poznati alergeni.
• Ubodi pčela, ugrizi nekih vrsta mrava, penicilin i kikiriki su poznati da uzrokuju dramatične reakcije koje mogu biti ozbiljne i mogu uključivati cijelo tijelo.
• Manje ozljede, vruće ili hladne temperature, tjelovježba, pa čak i emocije mogu biti „okidač" alergijskih reakcija.
• Često se specifični alergen ne može identificirati, osim ako ste imali slične reakcije u prošlosti.

Mnogi ljudi koji imaju jedan „okidač" alergijskih reakcija imaju tendenciju imati i više takvih „okidača".

Osobe s određenim medicinskim uvjetima imaju veću vjerojatnost da će imati alergijske reakcije.

• Teška alergijska reakcija koju su doživjeli u prošlosti
• Astma
• Uvjeti s plućima koji utječu na disanje, kao što je kronična opstruktivna plućna bolest
• Polipi u nosu
• Česte infekcije sinusa nosa, ušiju, ili dišnih putova
• Osjetljiva koža