Jedinci imaju veći rizik od nastanka pretilosti

Istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu i drugih sveučilišta analizirali su 12700 djece iz osam europskih zemalja, uključujući Švedsku.

Istraživanje, koje je provedeno u časopisu Prehrana i dijabetes, dio je europskog programa koji je osmišljen je kako bi analizirao na koji način pretilost, životni stil te dijeta utječu na djecu između dvije i devet godina.

Tijekom istraživanja, stručnjaci su kontrolirali varijable poput težine roditelja, spola djece, te težinu koju su imali prilikom rođenja te izračunali BMI (indeks tjelesne mase) djece i povezali ga  s rezultatima ankete koju su ispunjavali roditelji. Anketa je uključivala pitanja poput koliko često djeca gledaju televiziju te koliko vremena provode vani.

Monica Hunsberger, istraživačica sa Akademije Sahlgerenska, Sveučilišta u Göteborgu, je komentirala kako "naša studija pokazuje da se djeca manje igraju vani, češće su u kući te vjerojatno imaju televiziju u spavaćoj sobi. No, čak i kad se ti čimbenici uzmu u obzir, povezanost statusa djeteta koje je jedinac i prekomjerne težine je velika. Pokazalo se da je vrlo rizično biti jedinac što se tiče prekomjerne težine, neovisno o čimbenicima za koje smo mislili da mogu objasniti razliku."

Prema izvještaju, više od 22 milijuna djece su pretila. Pretilost je veća kod djece iz južnih država poput Španjolske, Cipra i Italije, nego kod djece iz sjevernijih država poput Švedske.

Uobičajeni čimbenici rizika za pretilost među djecom generalno uključuju:

• Prehranu - što više kalorija dijete konzumira, to će imati veću težinu. Roditelji bi trebali paziti što njihova djeca jedu, a nedavnim istraživanjem je utvrđeno kako poticanje djece da jedu povećava rizik od nastanka pretilosti.
• Tjelesne aktivnosti - djeca bi  se trebala igrati  svakodnevno. Igranje će u velikoj količini smanjiti vjerojatnost  za pretilost.
• Genetiku - istraživanje je pokazalo kako je najveći faktor rizika kod djece za pretilost kada se oba roditelja bore s tjelesnom težinom.
• Okruženje kod kuće - Djeca najčešće jedu kada i njihovi roditelji, odakle dolazi važnost dobrih obiteljskih obroka.
• Zdravstvena oboljenja - određena medicinska stanja, poput povišenog kortizola i hipotireoze mogu pridonijeti pretilosti djece.
• Psihološki faktori - stres i depresija mogu pridonijeti pretilosti kod djece zbog toga što neka djeca koriste hranu kao sredstvo bijega od problema.
• Razvojni faktori - prema istraživanju, dojenje djeteta te drugi razvojni faktori mogu smanjiti rizik od nastanka pretilosti kasnije u životu, dok nedostatak dojenja može povećati rizik.

Lauren Lissner, također sa Akademije Sahlgerenska, Sveučilišta u Göteborgu, je zaključila kako "razlozi za povećani rizik od nastanka pretilosti kod jedinaca mogu biti i  u razlikama u individualnom obiteljskom okruženju te obiteljskoj strukturi koju ne možemo dovoljno podrobno ispitati i kvalificirati. Kako bismo bolje razumjeli tu vezu pokrenut ćemo dodatna detaljna istraživanja tih obitelji iduće godine."