Kako socijalna anksioznost i zlostavljanje utječu na razvoj depresije?

Na pojavu i razvoj depresije utječu razni faktori; geni, hormoni, tuga, određene bolesti i još mnogo toga. Upalni procesi u tijelu također mogu izazvati depresiju. Na primjer, osobe koje boluju od reumatoidnog artritisa imaju veću vjerojatnost postati depresivne. Novi rezultati istraživanja pokazuju da upala može biti poveznica između socijalnog stresa i depresije.

Saznajte što izbjegavati kada nastupi anksioznost!

Mnogi čimbenici dovode do socijalnog stresa, pogotovo ako patite od osjećaja manje vrijednosti, socijalne anksioznosti, zlostavljanja ili se sramite svoga tijela. Ove vrste nevolja često imaju negativan utjecaj na raspoloženje.

Tim istraživača iz New Yorka je promatrao fizički učinak socijalnog stresa na mozgove miševa. U isti prostor su stavili 24 mirnija i povučenija miša s dominantnim miševima. Miševi su 10 dana provodili zajedno po 10 minuta dnevno. Neki miševi su se prilagodili dominantnijima, dok ih je 14 ostalo povučeno.

Nakon eksperimenta, tim je uzeo uzorke krvi, tkiva i DNA miševa. Otkrili su da socijalni stres može promijeniti nečije raspoloženje.

U početku, stres uzrokuje upalu u krvotoku. Zatim lakše propušta upalne tvari, poput proteina interleukin-6, u mozak. Te tvari mogu poremetiti dio mozga koji je odgovoran za sustav nagrađivanja, kontrolirajući dopamini serotonin, što utječe na raspoloženje.

S obzirom na to da se miševi ipak razlikuju od ljudi, istraživači su posvetili pozornost ljudskom mozgu.

Došli su do zaključka da postoje tvari koje mogu utjecati na stezanje krvno-moždane barijere, tako da neželjene upalne tvari ne mogu doći do mozga i poremetiti lučenje dopamina i serotonina.

Iako problemi krvno-moždane barijere nisu jedini razlog depresije, potrebno je napraviti još istraživanja koji će razjasniti i razriješiti ovaj fenomen, i možda nekome popraviti raspoloženje.