Svakom pacijentu može se pronaći njegov pametan lijek za karcinom

...onkolozi više nego ikada ističu potrebu za otkrivanjem prognostičkih čimbenika, odnosno rizika bolesti te definiranja tzv. prediktivnih čimbenika koji upozoravaju na to od koje će specifične terapije bolesnik imati najveću korist i najmanje štete – govori nam doc. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Rebro.

Individualizacija liječenja glavna je i najjača poruka s ovogodišnjeg, najvećeg svjetskog skupa onkologa u SAD-u (poznati ASCO), s oko 30.000 sudionika, gdje se svake godine određuju glavni putovi u liječenju zloćudnih bolesti.

Nekada je, napominje doc. Pleština, onkologija bila vrlo jednostavna jer smo imali skroman arsenal lijekova, uglavnom neselektivnih citostatika. Ilustracije radi, za rak dojke imali smo na raspolaganju tri lijeka, a danas ih je samo za tu bolest registrirano čak 36 s kojima su moguće brojne kombinacije terapije. Od raka dojke u SAD-u se danas izliječi čak 93 posto žena, a u Hrvatskoj oko 75 posto.

Drugi smjer u suvremenoj onkologiji sve je veći broj i radova i kliničkih ispitivanja lijekova koji djeluju na molekularnoj razini, na razini stanice, što je novi važan korak prema individualiziranoj terapiji zloćudnih bolesti. Na ASCO-u su prikazane studije na desetke novih lijekova koji su u različitim fazama kliničkih ispitivanja, a velik dio u završnoj, trećoj fazi koji će vrlo brzo biti registrirani i ući u kliničku praksu.

Očekujemo dakle nove “pametne” lijekove koji ciljano djeluju u stanici tumora, i to na više razina. Oni blokiraju djelovanje određenih signala u stanici, čime se sprečava širenje bolesti i uništava tumor – kaže doc. Pleština.

Ciljanom terapijom, primjerice, u metastatskog raka debeloga crijeva već je udvostručeno preživljenje s godinu na više od dvije godine.

Golema je prekretnica što u nekih metastatskih bolesti ne govorimo više samo o produljenju kvalitete života već i o izlječenju. To se, recimo, odnosi na oko 20 posto pacijenata u kojih je metastaza raka debeloga crijeva nađena u jetri.

Nije smrtna presuda
Rak više nije smrtna presuda i moramo se odmaknuti od te stigme, kaže doc. Pleština i zaključuje: – Od ukupnoga broja oboljelih od zloćudnih bolesti više od polovice bude ih izliječeno i ti ljudi prožive svoj normalan životni vijek. Kad se ti podaci usporede s teškim bubrežnim bolesnicima, zaključak je da polovina ljudi na dijalizi umre unutar pet godina. Ili, u roku od pet godina umre i polovina bolesnika s izrazitim popuštanjem srčane funkcije.