Svjetski dan moždanog udara 2017.

Svjetski dan moždanog udara 2017.

Svjetski dan moždanog udara 2017.
  • Objavljeno: Subota, 28.10.2017.
  • Broj pregleda: 138
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Svjetski dan moždanog udara se i ove godine u svijetu obilježava 29. listopada, a tema ovogodišnje kampanje je „Koji je tvoj razlog da spriječiš moždani udar?“ u cilju upozoravanja javnosti na čimbenike rizika za moždani udar, važnosti preventivnih aktivnosti i promicanja zdravog načina života.

Činjenice o moždanom udaru

  • U svome životnom vijeku jedna od šest osoba na svijetu doživjet će moždani udar.
  • Svakih šest sekundi nekoga usmrti moždani udar. .
  • Svake druge sekunde moždani udar pogodi jednu osobu bez obzira na dob ili spol.
  • Svake godine 17 milijuna ljudi doživi moždani udar, a 6,5 milijuna ga ne preživi.
  • Na svijetu je 26 milijuna ljudi imalo i preživjelo moždani udar- većina ima teškoće nastale kao posljedica moždanog udara.

Što je moždani udar

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što dovodi do oštećenja funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

I dalje postoje mitovi i zablude o moždanom udaru, primjerice da se moždani udar događa samo u starijih osoba, da uvijek uzrokuje smrt i slično. Stoga je edukacija stručne i široke javnosti, podizanje svijesti o problemu moždanog udara i davanje pravih informacija od najveće važnosti:

  • Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
  • Mnogo toga se može učiniti da se prevenira i liječi moždani udar i rehabilitiraju osobe koje su njime pogođene.
  • Profesionalna i javna osviještenost je prvi korak prema poduzimanju aktivnosti.

Moždani udar je vodeći svjetski uzrok smrti i invalidnosti. Može se dogoditi svima, u bilo kojoj dobi. Kada se dogodi, pogađa sve: preživjele, njihovu obitelj i prijatelje, radnu okolinu i zajednicu. Međutim, moždani se udar može spriječiti.

Svi imamo razlog spriječiti moždani udar – koji je Vaš razlog?

Moždani udar se može spriječiti: 90 posto moždanih udara je povezano s jednim od deset rizičnih čimbenika.

Ako bolujete od dijabetesa, srčanih problema ili imate povijest moždanost udara odnosno tranzitorne ishemijske atake, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizičnim čimbenicima i prevenciji moždanog udara.

Ovdje navodimo neke od stvari koje svatko od nas može učiniti kako bi smanjio svoj rizik od moždanog udara.

Kontrola visokog krvnog tlaka

Hipertenzija je povezana s gotovo polovicom svih moždanih udara. Poznajete li razinu svog krvnog tlaka i kontrolirate li ga promjenama životnih navika ili lijekovima, smanjit ćete svoj rizik od moždanog udara.

Bavite se umjerenom tjelovježbom pet puta tjedno

Više od trećine svih moždanih udara dogodi se kod osoba koje se ne bave redovitom tjelesnom aktivnošću. Umjerena tjelovježba pet puta tjedno smanjit će vaš rizik od moždanog udara.

Jedite zdravo i uravnoteženo

Gotovo četvrtina moždanih udara je povezana s lošom prehranom, posebno s nedovoljnim unosom voća i povrća. Da biste smanjili svoj rizik od moždanog udara, jedite najmanje pet porcija voća i povrća dnevno.

Smanjite svoj kolesterol

Više od četvrtine slučajeva moždanog udara je povezano s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Ako ne možete kontrolirati razinu kolesterola samo prehranom, razgovarajte s liječnikom o tome koja Vam je terapija potrebna.

Održavajte primjerenu tjelesnu težinu – mjereno indeksom tjelesne mase ili omjerom struka i bokova

Gotovo jedan od pet slučajeva moždanog udara je povezan s pretilošću. Jedan od načina da saznate trebate li smršavjeti je da podijelite opseg struka s opsegom bokova. Ako je dobiveni omjer veći od 0,9 za muškarce ili 0,85 za žene, zbog svoje ste tjelesne težine pod povećanim rizikom od moždanog udara i njeno bi Vam smanjenje pomoglo da smanjite taj rizik.

Prestanite pušiti i izbjegavajte izlaganje pušačkom dimu

Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara je povezano s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će Vaš rizik od moždanog udara. Da biste povećali šanse za uspješan prestanak pušenja, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Smanjite unos alkohola

Više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje je povezano s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene smanjit će i Vaš rizik od moždanog udara.

Prepoznajte i liječite fibrilaciju atrija

Nepravilni otkucaji srca ili druge srčane bolesti povezane su s 9 posto moždanih udara. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja da smanjite rizik.

Dijabetes

Osim činjenice da dijele mnogo rizičnih čimbenika, dijabetes sam po sebi povećava rizik moždanog udara. Smanjenje rizika od dijabetesa smanjit će i rizik od moždanog udara. Ako bolujete od dijabetesa, razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja kako biste smanjili rizik.

Socio-ekonomski status

Nizak dohodak i niža razina edukacije u svim su zemljama povezani s moždanim udarom. Zakonodavstvo i politike pojedinih zemalja, usmjerene na smanjenje siromaštva te pravičniji pristup zdravstvenoj skrbi i edukaciji, imat će pozitivan učinak na smanjenje tereta od moždanog udara, ali i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

U Hrvatskoj je, kao i u Europi, moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti. Obilježavanjem ovog dana se stoga naglašava činjenica da je moguće spriječiti moždani udar, ali i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života ako znamo činjenice o moždanom udaru: uzroke, simptome i način na koji smanjiti rizik, te ako uz to postoji odgovarajuća kvalitetna zdravstvena skrb, njega i potpora kao i okruženje koje potiče zdravo ponašanje.

Važne preporuke:

  • Prepoznajte i liječite svoje rizične faktore: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite uporabu alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Najčitanije zanimljivosti