Zašto je i kakvu vodu najbolje piti?

U našem tijelu najviši udio ima voda - temeljna tvar i pokretač svih zbivanja u organizmu. Kod odraslih čini 60% tjelesne težine.

Zbog onečišćenja vode u svijetu samo bi ove godine moglo umrijeti oko 1,6 milijuna ljudi ako vlade ne poboljšaju opskrbu pitkom vodom, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Koordinator WHO-ova programa za vodu James Bertram upozorava da više od četiri tisuće ljudi svakodnevno umire od bolesti koje se prenose vodom.

No, zašto je voda uopće tako važna?

Nakon kisika, voda je na drugom mjestu vitalne važnosti za organizam. Od svih tvari, u našem tijelu najviše ima vode, koja je temeljna tvar i pokretač svih zbivanja u organizmu. Kod odrasle normalno uhranjene osobe voda čini više od 60% tjelesne težine, kod novorođene djece i do 75% tjelesne težine. Tako npr. osoba od 65 kg u tijelu ima oko 40 litara vode. Mozak (moždano tkivo), poglavito siva masa, ima čak 85% vode. Ostale su tvari u organizmu proteini, masti, ugljikohidrati, minerali - objasnila je dr. med. Slađana Divković, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

S druge strane, kaže ona, osobe s prekomjernom težinom imaju manji postotak vode - od 40 do 50%. U stalnoj tjelesnoj vodi više je rastvorenih masti, proteina i ugljikohidrata i automatski manje vode. Žene u odnosu prema muškarcima imaju više masnog tkiva i manji težinski postotak vode. Također, starenje je praćeno smanjenjem količine vode u organizmu (sušenje organizma), a manje je izražen i osjećaj žeđi pa starije osobe zaborave popiti vodu.

Zašto nam je voda toliko važna?

Voda je otapalo i medij kojim se prenosi najveći dio hranjivih tvari i minerala, ali i odnose razgrađeni proizvodi metaboličke izmjene tvari, pojasnila je dr. Divković. Svaka se tjelesna funkcija nadzire i regulira prema dotoku vode. Temeljna jedinica našeg organizma je stanica, a njezine su pore najpropusnije za vodu koja je temelj njene građe.

Voda se stalno gubi iz organizma pa gubitak mora biti nadoknađen. Bez hrane čovjek može živjeti jedan mjesec, a bez vode jedva jedan tjedan. Ona se gubi iz organizma preko kože isparavanjem, znojenjem, disanjem, stolicom i mokrenjem (1500 ml vode/24 h). Znaci dehidracije javljaju se već pri minimalnom gubitku vode od 2%, a to su: žeđ, umor, nedostatak energije, usporenost, razdražljivost, lošija koncentracija, blaga dezorijentacija (kod starijih osoba). Suha usta zadnji su vanjski znak krajnje dehidracije - rekla je ona.

Voda je potrebna, pojasnila je liječnica, za normalan rad probavnih organa (zatvor može biti znak dehidracije), živčanu aktivnost, optimalan rad bubrega, normalnu strukturu hrskavice zglobova i metabolizam kože.

Prevelika sinteza masti i njezino odlaganje u stanice zaštita je od dehidracije. Kod dehidracije više se luči histamin - regulator raspodjele vode u organizmu prema načelu prioriteta, pa treba preispitati dnevni unos vode kod alergija.

Bol ili žgaravica zbog dehidracije

Zbog dehidracije se može pojaviti bol ili žgaravica u želucu budući da je voda nužna za stvaranje sluzi (98% voda) koja neutralizira agresivan učinak želučane kiseline. U uvjetima dehidracije povećava se krvni tlak. Na koštano-zglobnom sustavu dehidracija se najprije očituje promjenama na hrskavici. Voda je važna za zdravlje i lijep izgled kože jer čuva elastičnost i tonus, te usporava isušivanje i starenje kože. Ujedno potiče obnavljanje epitelnih stanica površinskog sloja kože.

Organizam, na neki način, jedino vodu prepoznaje kao tekućinu. Čaj, kava, alkohol i umjetni napici ne mogu je nadomjestiti. Oni sadržavaju vodu, ali i neke dehidracijske tvari, npr. kofein, diuretik koji izvlači vodu iz organizma. Okus tih pića (gaziranih sokova) umanjuje potrebu za vodom. Inače, na Zemlji je samo 0,26% lako dostupne pitke vode. Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi, tako da imamo 20 puta više rezervi vode nego što je godišnje potrošimo - rekla je dopredsjednica Udruge.

Koju vodu uopće piti?

Na raspolaganju imamo izvorsku vodu, mineralnu gaziranu i negaziranu vodu, vodu iz pipe (stolnu vodu), a sve su prikladne za upotrebu.

Izvorska voda - ima izrazito ujednačen odnos kalcija i magnezija. Magnezij relaksira, a kalcij stimulira glatku muskulaturu krvnih žila i crijeva. Izvorska voda dobiva se iz podzemnih ležišta zaštićenih od svih vrsta onečišćenja i njezin sastav i temperatura moraju biti stalni.

Mineralna voda - dobiva se iz podzemnih ležišta. Sadržava mineralne tvari i elemente u tragovima (dio je ciklusa kruženja vode u prirodi). Sastav je svake prirodne mineralne vode specifičan i vezan je za geološku strukturu tla. Takva voda mora biti izvorno mikrobiološki i kemijski čista.

Mineralna voda s CO2 (gazirana) - savjetuje se u prevenciji i terapiji kroničnih bolesti probavnoga i dišnog sustava te u prevenciji zubnog karijesa.

Prirodna mineralna negazirana voda (bez CO2) - ima ujednačen omjer natrijeva klorida i hidrogenkarbonata (HCO3), savjetuje se tjelesno aktivnijim osobama, onima koji se više znoje, primjerice sportašima, jer ta voda brzo nadoknađuje gubitak elektrolita.

Stolna voda (iz pipe) - mehanički i kemijski pročišćena voda koja se dobiva iz podzemnih i površinskih akumulacija pitke vode. Dopušteni su postupci obrade (taloženje, sterilizacija).

Voda iz pipe obično je dezinficirana klorom pa se savjetuje da neko vrijeme odstoji u vrču (da klor ishlapi i izgubi se njegov miris). Ioni kalcija i magnezija daju vodi karakterističnu tvrdoću koja je jedan od parametara njezine zdravstvene ispravnosti i parametar koji se ujedno stalno kontrolira. Kalcij koji je već otopljen u vodi nije zapreka njenoj konzumaciji, nego je ujedno i jeftin izvor kalcija za potrebe organizma.

Minimum dnevne količine vode iznosi 6 do 8 čaša od 2 dl (ili broj čaša od 2 dl = broju kilograma tjelesne težine podijeljen s 8). Savjetuje se da od ukupnog dnevnog unosa tekućine 2/3 bude voda. I ne zaboravite: što više vode pijemo, sporije starimo. Voda je najdostupniji i najjeftiniji lijek čiji svakodnevni unos ne smijemo zanemariti - završila je dr. Divković.