Sunce i more na vašoj koži

Uživajte u suncu, ali oprezno!

• Za prvih boravaka na suncu koristite veće zaštitne faktore.
• Zaštitne kreme nanesite barem 15-30 minuta prije izlaska na sunce.
• Posebno zaštitite nos, uši, grudi i ramena.
• Svakako se istuširajte kako biste otklonili ostatke soli i proizvoda za sunčanje. Nakon tuširanja obvezno nanesite mlijeko ili kremu s vitaminom E na cijelo tijelo kako bi spriječili isušivanje ili boranje kože.
• Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 16 sati.
• Pijte puno tekućine, najbolje vodu ili prirodne sokove.
• Jedite laganu hranu s puno voća i povrća.
• U kućnoj apoteci uvijek imajte pri ruci termalnu vodu, preparate na bazi aloa vere, kamilice, nevena i bisabola jer će vam dobro doći u slučaju duljeg izlaganja suncu.

Većina nas jedva je dočekala prepustiti se blagotvornom djelovanju sunčevih zraka. Sunce u nama budi osjećaj sreće i podiže raspoloženje jer potiče proizvodnju endorfina, tvari zahvaljujući kojoj se osjećamo vedro i opušteno. Znanstveno je dokazano da sunce pomaže u regulaciji gotovo svih tjelesnih funkcija

• potiče sintezu vitamina D odgovornog za pohranjivanje kalcija u kostima i noktima te njihovu čvrstoću
• umjereno izlaganje suncu smiruje upalne procese na koži te smanjuje crvenilo i ljuštenje kože kod seboreje i psorijaze
• sunce i more povoljno utječu i na mršavljenje jer djeluju na ubrzanje metabolizma, a putem znojenja neposredno na izlučivanje različitih toksina iz organizma.

No, predugo i neumjereno izlaganje sunčevim zrakama može biti opasno. Ako se ne pridržavamo određenih pravila pripreme kože i ne pazimo na to kada i koliko se izložiti suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koži.

UVA zrake (zrake duge valne duljine) prodiru duboko u kožu, prolaze kroz staklo i vodu i gotovo ih ničim ne možemo zaustaviti. Njihov štetan utjecaj na kožu ne osjećamo odmah kao kod UVB zraka nego nakon nekog vremena. Produciraju veliku količinu slobodnih radikala koji uništavaju vlakna elastina i kolagena, zbog čega slabi tonus kože, ten postaje suh, a koža dehidrirana jer se vlaga ne može uskladištiti kako treba, što dovodi do nastanka bora. UVA zrake česti su uzročnici i alergijskih reakcija jer blokiraju imunološku obranu i usporavaju proces regeneracije kože. Najgora posljedica izazvana UVA zrakama je tumor kože ili melanom, koji može nastati zbog pretjerana izlaganja kože suncu.

UVB zrake (zrake kratke valne duljine) apsorbiraju se u površinskim slojevima kože, pa je njihovo štetno djelovanje vidljivo odmah jer izazivaju crvenilo i opekline na koži.
Vrlo često kombinacija mora i sunca može imati komedogeni učinak i dovesti do zatvaranja pora na koži i upalnih procesa poput akni. Sunce, naime, potiče pojačano lučenje sebuma (loja), a klor djeluje na stiskanje pora, pa koža koja nije očišćena i pravilno pripremljena vrlo često reagira upalnim procesima.