Znate li zaista slušati?

Vjerojatno mislite da ste odličan slušatelj ili vozač. Vjerojatno mislite i da ste iznad prosjeka. Većina ljudi misli da se dobro slušanje svodi šutnju dok drugi govore, davanje do znanja da slušamo putem neverbalne komunikacije i verbalnih znakova, i da znamo ponoviti ono što su drugi rekli. Međutim, nedavno istraživanje otkriva da su ove vještine daleko od vještina pravog slušatelja.

Učinkovito slušanje je puno više od slušanja dok druga osoba priča

Najbolji slušatelji su oni koji povremeno postavljaju pitanja. Sjedeći u tišini osoba ne pokazuje zainteresiranost. Naprotiv, odaje dojam da nije čula sugovornika, nije shvatila što govori ili da ju ne zanimaju pojedinosti. Dobar slušatelj mora ostvariti dvosmjernu komunikaciju. Najbolji razgovori su aktivni.

Provjerite što kažete kada ništa ne kažete!

Aktivno i dobro slušanje uključuje interakciju koja gradi samopoštovanje

Najbolji slušatelji su uključeni u interaktivni razgovor i na taj način sugovorniku pružaju osjećaj potpore i povjerenja.

Učinkovito slušanje je dvosmjeran proces

U aktivnoj komunikaciji, povratne informacije teku glatko u oba smjera gdje niti jedna strana ne osuđuje. S druge strane, loši slušatelji su viđeni kao konkurencija. Slušaju kako bi identificirali pogreške u rasuđivanju ili logici. Dobri slušatelji mogu iskazati svoje neslaganje, ali u takvoj situaciji slušatelj pokušava pomoći, a ne pobijediti u diskusiji.

Dobri slušatelji daju prijedloge

Oni daju povratne informacije koje njihov sugovornik može uzeti na razmatranje. Ovo otkriće je pomalo iznenađujuće, jer obično sugovornici kažu: „Ma nije me ni saslušao, samo je pokušao riješiti problem!“. Možda nije problem u samim sugestijama slušatelja, nego način na koji ih prezentiraju. Ako je osoba pasivna do trenutka u kojem je počela davati sugestije, sugovornik ih može smatrati nevjerodostojnim, agresivnim i kritičnim.

Iako mnogi od nas misle da dobre slušatelje čini šutnja i da svaku riječ upijamo poput spužve, rezultati pokazuju da su dobri slušatelji zapravo vrlo aktivni. Oni su netko tko vam može dati ideju, ponuditi rješenje ili otvoriti vidike. Uz takve slušatelje svaki se sugovornik osjeća ugodno.

Naravno, postoje i različite razine slušanja. Ne zahtijeva svaki razgovor najvišu razinu slušanja, ali većina razgovora će biti produktivnija ako ste fokusirani. Razmislite na kojoj razini želite biti.

Razina 1

Slušatelj stvara sigurno okruženje u kojem se može raspravljati o teškim, kompleksnim ili emocionalnim problemima.

Razina 2

Slušatelj ignorira smetnje telefona ili računala, a pažnja mu je usmjerena na sugovornika s kojim ostvaruje kontakt očima.

Saznajte kako uspostaviti kontakt i razgovarati!

Razina 3

Slušatelj želi razumjeti suštinu onoga što druga osoba govori. Postavlja pitanja i ponavlja sugovornikove riječi kako bi provjerio je li dobro razumio.

Razina 4

Slušatelj primjećuje neverbalne znakove kao što su izrazi lica, znojenje, disanje, geste, držanje tijela i brojne druge tjelesne signale. Procjenjuje se da 80% onoga što komuniciramo dolazi od neverbalne komunikacije. Slušajte očima i ušima.

Razina 5

Slušatelj razumije emocije i osjećaje sugovornika. Ova vrsta slušatelja je empatična, ne osuđuje i podržava sugovornika.

Razina 6

Slušatelj postavlja pitanja na koja sugovornik daje odgovore i navodi ga da sam zaključuje. Na taj način slušatelj pomaže sugovorniku da sagleda i druge strane problema.

Sve razine slušanja su međusobno povezane. Dakle, ako ste kritizirani za pružanje rješenja, a ne za samo slušanje, to može značiti da je potrebno poraditi na nekim razinama slušanja.

Nadamo se da će vam ovo pružiti novu perspektivu slušanja i da ćete uočiti koja ste vrsta slušatelja i na kojoj razini slušanja biste trebali poraditi.