Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Unatoč povećanju svijesti javnosti o problemu nasilja nad ženama, ono je i dalje najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava. Ovaj problem dodatno je pogoršan za vrijeme pandemije, posebno tijekom lockdowna i karantene.

Globalne procjene koje su zabrinjavajuće ukazuju na to da otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Takvi oblici nasilja ne pogađaju samo odrasle žene, gotovo četvrtina djevojaka u dobi od 15 do 19 godina, u adolescentnim vezama doživi tjelesno ili seksualno nasilje. Utjecaji na zdravlje mogu trajati cijeli život - nasilje utječe na fizičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje žena.

Pravobraniteljica za ravnopravost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za prošlu godinu istaknula je da, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba.

Broj žena koji se od početka godine zbog nasilja obratio udruzi B.a.B.e porastao je za čak 25 posto, poručuju na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama iz udruge koja je ove godine pružila podršku i savjetovanje za 1545 korisnica, prenose domaći mediji.

Dodaju i kako se nasilje ne prijavljuje u početnoj fazi, nego onda kada žrtvama postane neizdrživo. Nažalost, u takvim situacijama najmanja greška unutar sustava može dovesti do najtragičnijih posljedica.

Svaka druga mlada žena pretrpjela je online nasilje

Kao jedan od oblika nasilja nad ženama, naglašava se i porast online nasilja. Svaka druga mlada žena pretrpjela je online nasilje, a upozorenje o porastu online nasilja uputio je i Josep Borell, potpredsjednik Europske komisije, ususret obilježavanju ovog Međunarodnog dana.

"Temeljni uzrok rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, koji je i dalje prevladavajući, jest pogrešna percepcija mnogih muškaraca koje ženu shvaćaju kao objekt i predmet vlasništva. Na političkoj razini vidimo nedvosmislene poruke osude nasilja, međutim u individualnim slučajevima i životnim situacijama i dalje svjedočimo razumijevanju za nasilničko ponašanje", kažu iz udruge.

Naglašavaju i kako su pitanja koja se postavljaju kako bi se objasnilo nasilje gotovo uvijek usmjerena na ponašanja žrtve i traženje opravdanja za postupke nasilnika.

"Ono što je još važnije i duboko zabrinjavajuće jest nerazumijevanje nasilja prema ženama među stručnjacima i dužnosnicima unutar sustava prevencije i suzbijanja nasilja od kojih očekujemo zaštitu žrtve i donošenje pravde. U tom pogledu moramo užurbano i snažno raditi na sustavnoj edukaciji i raspravi o predrasudama koje dovode do toleriranja nasilja u društvu", poruka je udruge B.a.B.e. koje ističu kako se to treba pretočiti u pozitivno djelovanje.

Udruga B.a.B.e prokomentirala je i najavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice koji je još početkom rujna na sastanku s udrugama civilnog društva koja se bave borbom protiv nasilja nad ženama najavio niz izmjena više zakona. Iz udruge B.a.B.e ističu kako je nužno donijeti izmjene koje će utjecati na jačanje položaja žrtve prilikom donošenja mjera opreza i određivanja istražnog zatvora, što se događa u fazi nakon prijave nasilja. Poručuju da se mora promijeniti postupak procjene rizika za žrtvu i nedvosmisleno osigurati da se glas žrtve sluša i uvažava.

Preblago kažnjavanje počinitelja nasilja

"Preblago kažnjavanje počinitelja nasilja moramo zaustaviti uvođenjem smjernica i procedura radi ujednačavanja sudske prakse, kao i obveznim godišnjim edukacijama. Također moramo pojasniti zakonsku definiciju kaznenog djela nasilja u obitelji kako bismo konačno dobili jasno razgraničenje kaznenog djela i prekršaja u praksi, obzirom da se radi o kontinuiranom problemu", ističu.

Dodaju i kako udruga B.a.B.e., putem predstavnice unutar radne skupine za izmjene zakona koji bi trebao poboljšati položaj i zaštitu žrtava, predano surađuje s Ministarstvom pravosuđa i uprave, a na drugim pitanjima i s Ministarstvom socijalne politike te nizom drugih institucija.

Posebno ističu problem online nasilja prema ženama, kao i aktivnosti na projektu SURF and SOUND koji su prošle godine pokrenule zajedno s Agencijom za elektroničke medije.

Pored Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju će se pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija što će, ocjenjuje voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević, omogućiti da se snažnije nastavi s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama. "Cilj nam ostaje isti - eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Republika Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi", zaključuje.