Krajnici (tonzile) su dvije žlijezde koje se nalaze u stražnjem dijelu grla, a dio su imunološkog i limfnog sustava. Služe kao filtri za mikroorganizme koji ulaze u tijelo kroz dišne putove i koji mogu izazvati infekciju te tako štite organizam od mogućih zaraza. Oni to čine tako da pohranjuju bijele krvne stanice koje gutaju bakterije i viruse kako oni ulaze kroz nos i usta, što dovodi do lagane infekcije u krajnicima. Infekcija tada potiče imunološki sustav na stvaranje antitijela za borbu protiv budućih infekcija. Ponekad krajnici postanu zasićeni bakterijama i virusima što može uzrokovati njihovo naticanje i upalu. Takvo stanje naziva se upala krajnika ili gnojna angina.

Što je upala krajnika ili gnojna angina

Pod pojmom angina obično se podrazumijeva upala ždrijela, krajnika i limfnih čvorova na vratu uz pridruženu povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u zglobovima i mišićima. Upala krajnika česta je pojava, osobito kod djece, te se od nje može oboljeti s vremena na vrijeme ili nekoliko puta u vrlo kratkom periodu. Budući da se javlja tijekom hladnijih mjeseci, možemo je nazvati “sezonskim oboljenjem”. Beta-hemolitički streptokok odgovoran je za većinu slučajeva gnojne angine. No, i mnogobrojni respiratorni virusi također mogu uzrokovati upalu. Prenosi se kapljičnim putem sa zaražene osobe koja kašljanjem, kihanjem ili govorom izbacuje uzročnike bolesti u svoju okolinu.

Vrste gnojne angine

Akutna upala krajnika ili gnojna angina najčešći je oblik te obično traje između tri do četiri dana, no može trajati sve do dva tjedna. Stanje će se poboljšati liječenjem kod kuće, no teži slučajevi zahtijevaju terapiju antibioticima. Vrsta kod koje se obolijeva pet do sedam puta u godini naziva se ponavljajuća upala krajnika. Najčešći oblik liječenja kod takve vrste je kirurško vađenje krajnika. Kirurško vađenje krajnika česta je praksa i kod dugoročne kronične upale krajnika koja je popraćena lošim zadahom i grloboljom.

Gnojna angina simptomi

Glavni simptom gnojne angine su upaljeni i natečeni krajnici koji u težim slučajevima mogu uzrokovati otežano disanje kroz usta. Ostali simptomi uključuju:

• bol i nadraženost grla
• crvenilo krajnika
• bijela ili žuta površina krajnika
• bolni mjehurići ili čirevi u grlu
• glavobolja
• gubitak apetita
• bol u ušima
• otežano gutanje
• povišenu temperaturu
• loš zadah

Ako dijete ima poteškoća kod disanja ili gutanja sline, jaku glavobolju, bolove u prsnom košu, bolove u zglobovima, osip ili povraća, odmah potražite liječničku pomoć.

Otkrijte kako si pomoći ako bolujete od upale krajnika!

Gnojna angina liječenje

Angina je upala čije je liječenje simptomatsko. Terapija je specifična i ovisi o uzročniku. Simptomatskom terapijom bolesniku se pomaže da lakše savlada simptome bolesti.

Gnojna angina koja je uzrokovana streptokoknom infekcijom obično se liječi antibioticima kao što je penicilin. Kod osoba preosjetljivih na penicilin, koristi se azitromicin. Antibiotike obično treba uzimati barem 10 dana. Iako će se dijete vjerojatno osjećati bolje nakon jednog ili dva dana, važno je dovršiti u cijelosti liječenje antibioticima.

Virusne infekcije potrebno je tretirati samo paracetamolom kako bi se snizila povišena tjelesna temperatura. Aspirin je isto tako koristan, ali djeca mlađa od 16 godina ga ne bi trebala piti.

Kirurško liječenje – da ili ne?

Glavna zadaća krajnika jest sprječavanje prodora bakterija i virusa u organizam zbog čega se liječnici ne odlučuju lako za njihovo uklanjanje. No, kad gnojna angina poprimi kroničan oblik, to postaje nužno. Još jedan od razloga jest taj što se upala krajnika često može djelotvorno liječiti kućnom njegom ili antibioticima, koji smanjuju rizik od mogućih komplikacija. O operaciji se razmišlja tek ako upala krajnika utječe na djetetov sluh ili disanje, ili se pojavljuje neuobičajeno često.

Prevencija angine

Kako bi smanjili rizik od dobivanja angine, držite se podalje od ljudi s aktivnim infekcijama. Ako ste vi ti koji imate anginu, držite se podalje od drugih dok ne prestanete biti zarazni. Osigurajte da vi i vaša djeca koristite dobre higijenske navike. Temeljito pranje ruku najbolji je način za sprečavanja svih vrsta infekcija. Ako je moguće, obrišite ruke papirnatim ručnikom za jednokratnu upotrebu. Isto tako, naučite djecu da pokrivaju usta kad kašlju ili kišu.