Zamrzavanje hrane: pitali smo nutricionisticu što i koliko dugo smijemo čuvati

Zamrzavanje hrane: pitali smo nutricionisticu što i koliko dugo smijemo čuvati

Zamrzavanje hrane: pitali smo nutricionisticu što i koliko dugo smijemo čuvati
  • Objavljeno: Četvrtak, 04.08.2022.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123rf

Velike vrućine kod mnogih smanjuju apetit, ali povećana aktivnost vani, šetnje, plivanje, bavljenje nekim sportskim aktivnostima i provođenje vremena na suncu koje umara može i povećati apetit. Naši obroci trebaju biti uravnoteženi i umjereni, a ljeti treba obogatiti svoju prehranu sezonskim voćem i povrćem kojeg ima u izobilju. No kako je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, putovanja, a zbog visokih temperatura vani nije ugodno provoditi puno vremena ispred štednjaka ili pećnice, mnogi unaprijed pripremaju hranu i zamrzavaju gotove obroke.

Pitali smo nutricionisticu Mirnu Trumbetaš što se smije, a što nikako ne smije zamrzavati.

"Veći dio namirnica se smije zamrzavati: meso, riba, povrće, voće. Ono što se ne preporučuje, pogotovo kod gotovih jela je krumpir, dakle variva i gulaši s krumpirom nisu preporučljivi za zamrzavanje. Također nemojte miješati meso i tjesteninu. Smrznite samo umak s mesom, a tjesteninu skuhajte svježu uz obrok za koji ste ju predvidjeli. Može se smrznuti i bujon - bistra juha, ali meso i korjenasto povrće svakako izvaditi prije smrzavanja. Punjene paprike se također mogu smrznuti", kaže nutricionistica.

Koliko dugo se hrana smije čuvati u zamrzivaču?

U zamrzivaču je preporuka čuvati namirnice od pola godine do godine dana, ne duže. Naravno ako se jednom odmrzne nije preporučljivo zamrzavati ponovno. Već pripremljenu hranu nutricionistica predlaže da pojedete kroz mjesec dana.

Ljeti kad velik broj ljudi putuje, mnogi pripremaju obroke unaprijed i nose ih zamrznute na put. Naša sugovornica objašnjava da treba paziti da se ne odmrzne, dakle prenositi u prijenosnim malim hladnjacima. Ako se odmrzne konzumirati nakon eventualnog kraćeg držanja u hladnjaku.

Savjeti kako spriječiti trovanje hranom ljeti

"Najčešća trovanja hranom mogu biti namirnicama životinjskog podrijetla, dakle razne mesne prerađevine pogotovo barene (hrenovke, posebne) i polutrajne kobasice (šunkerica, jeger, mortadela, kranjska, tirolska i slično) mogu biti izvor trovanja, nadalje, meso, pogotovo mljeveno meso, mlijeko i jaja. Važno je da sve navedeno u lancu dostave bude čim prije smješteno u hladnjak, ne nositi sa sobom na plažu i obratiti pažnju na organoleptiku, dakle dobro pomirisati i vidjeti ima li naoko promjena na namirnici. Zadnji je okus, ako se primijeti čudan okus svakako izbjegavati konzumaciju", ističe nutricionistica Mirna Trumbetaš i savjetuje da na plažu možete ponijeti oprano voće, dosta vode, papriku, rajčicu krastavce (narezane ili nenarezane).

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije