Opis upale pluća

Pluća su parni, spužvasti organi okruženi vlažnom membranom koju nazivamo poplućnica ili pleura. Prilikom udisanja, zrak se putem dvaju glavnih zračnih putova koje nazivamo bronhima, prenosi do pluća. U plućima se bronhi dalje dijele na sve manje i manje puteve, da bi postali milijun puta manji, te ih nazivamo bronhiolima. Bronhioli konačno završavaju kao nakupine sićušnih vrećica zraka koje nazivamo alveolama.

Tijekom svake faze procesa disanja, pluća su brojnim mehanizmima zaštićena od infekcije. Štoviše, svi smo mi svakodnevno izloženi brojnim bakterijama i virusima koji mogu uzrokovati upalu pluća, no naše tijelo sprječava ulazak mikroorganizama u pluća i tako sprječava razvoj bolesti. Ponekad, pogotovo ukoliko je oslabljena otpornost tijela, mikroorganizmi mogu proći pokraj obrambenih linija tijela.

Liječnici danas dijele pneumonije na tzv. tipične-bakterijske i atipične jer zahtijevaju različito liječenje. Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sljedeće bakterije: pneumokok, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi. Mycoplasma pneumoniae je karakterističan uzročnik manjih (obiteljskih), srednjih (u dječjim kolektivima i u školama) i vrlo velikih (gradskih i regionalnih) epidemija atipičnih pneumonija. Velike se epidemije pojavljuju u dosta pravilnim vremenskim razmacima, svakih 4 do 6 godina. Epidemija obično počinje u jesen, razvija se postupno i traje više mjeseci, sve do proljeća. Tada obično obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Pneumonija je obično učestalija, a katkad i teža u dječaka nego u djevojčica.

Respiratorni su virusi vrlo česti uzročnici pneumonija u djece (osobito djece mlađe od pet godina).