Kratkovidnost

Definicija kratkovidnosti

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je stanje kod kojeg zrake svjetla padaju u fokus ispred mrežnice, umjesto na nju, zbog čega kratkovidni žmire pokušavajući dobiti oštru sliku predmeta. Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućene, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidnosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, kino ekran, ploča u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidnost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidnost se smanjuje, tj. vid se poboljšava.

Uzroci kratkovidnosti​

Tri su čimbenika koja određuju fokusiranje oka: rožnica, leća i duljina oka.
Rožnica, prozirni prednji dio oka, lomi 70-80% zraka svjetla koje ulaze u oko. Leća lomi 20-30% zraka. Duljina oka također je važna za fokusiranje. Ako je oko predugo, fokus svjetla pada ispred mrežnice i nastaje kratkovidnost. Obrnut je slučaj s dalekovidnošću - ako je oko prekratko, fokus zraka svjetla je iza mrežnice.

Podjela kratkovidnosti​

Prema visini kratkovidnosti može se podijeliti na:
1. nisku: do -3 dpt (dioptrije)
2. srednju: od -3.25 do -8 dpt
3. visoku: od -8.25 pa naviše

Može se također podijeliti prema uzroku na:
- lomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnice
- osnu: kada je veća očna os od 24 mm
- indeksna: kod prejakog indeksa loma svjetla u leći, staklovini ili očnoj vodici
- akomodacijska: kad postoje akomodacijski grčevi

Po kliničkom tijeku kratkovidnost može biti:
- dobroćudna
- zloćudna

Dobroćudna kratkovidnost se još naziva i školska, javlja se obično od 6-15 godina, ne prelazi -8 dpt i nema komplikacija na mrežnici ili žilnici. Korigira se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može dovesti do prelaska u dalekovidnost s teškoćama akomodacije.

Zloćudna kratkovidnost je rjeđa pojava (1). Dioptrija se povećava uz naglu ili postupnu pojavu degenerativnih promjena na mrežnici, žilnici, staklovini, bjeloočnici, vidnom živcu. U ovom slučaju važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod kojeg se vid duže ne zamara, prikladna prehrana bogata vitaminima te hipokorekcija - korekcija manja od dioptrije kako bi se smanjila akomodacija. Mišljenja kako hipokorekcija pojačava konvergenciju i pospješuje kratkovidnost nisu općenito prihvaćena. Smatra se kako je mnogo opasnija puna korekcija kojom se postiže jača akomodacija, veće naprezanje oka i pogoršanje degenerativnih komplikacija. Osim ovih preventivnih mjera, kod zloćudne kratkovidnosti se daju i sredstva za širenje krvnih žila u obliku kapi ili injekcija u oko. Degenerativne promjene rješavaju se laserom.