Atrijski septalni defekt

Atrijski septalni defekt

Atrijski septalni defekt
  • Objavljeno: Utorak, 26.03.2019.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Atrijski septalni defekt (ASD) je najčešća prirođena srčana greška. "Defekt" je posljedica nepotpunog zatvaranja zida između dvije srčanih pretklijetki.
Kategorija: Srce

Simptomi atrijskog septalnog defekta

Procjenjuje se kako će većina bolesnika čiji ASD ima značajan protok kroz defekt (ako je plućni nasuprot tjelesnom protoku veći od 2:1) imati simptome do 40. godine.

Mali defekti u djetinjstvu ne uzrokuju nikakve simptome pa se cesto niti ne dijagnosticiraju. Srednji pa i veliki defekti također često ne uzrokuju simptome pa se znaju dijagnosticirati tek u kasnom djetinjstvu ili u odrasloj dobi. Kad je ASD jedina srčana greška (nema abnormalnih rupa niti suženja u drugim dijelovima srca) abnormalni protok krvi iz lijeve u desnu pretklijetku se povećava s dobi te se javljaju simptomi zatajenja srca. Nastup i težina simptoma razlikuju se kod pojedinih pacijenata. Simptomi poput nepodnošenja tjelesnog napora mogu se javiti u drugom desetljeću života, a ponekad nekoliko desetljeća kasnije.

Bolest srca

Poremećaj srčanog ritma (atrijska aritmija) najčešće je prvi simptom kod odraslih. Aritmije se češće javljaju s porastom dobi i plućnog arterijskog tlaka. Simptomi koje uzrokuje ASD mogu biti blagi i zanemareni. Pacijenti kod kojih se u odrasloj dobi usputno otkrije ASD nakon operacije često kažu kako mnogo bolje podnose tjelesni napor. Zatajenje lijeve srčane klijetke je rijetko, ali se može javiti nakon dugogodišnjeg nekompliciranog ASD. Uzrok ove komplikacije je nepoznat.
Ukoliko je prisutan povišen krvni tlak u cijelom tijelu (sustavna hipertenzija), to može pogoršati promjene protoka krvotoka. Lijeva klijetka se može povećati (hipertrofija) što može povećati lijevo-desni protok kroz otvor, doprinijeti kasnom razvoju plućne hipertenzije i zatajenja desnog srca.

Moždani udar

Pacijenti s ASD kod kojih krv kroz defekt ponekad ili uvijak teče u desno-lijevom smjeru mogu razviti moždani udar (odumiranje stanica središnjeg živčanog sustava zbog prekida cirkulacije krvi) zbog paradoksne embolije.

Paradoksna embolija

Embolija je začepljenje krvne žile različitim masama koje se zajedničkim imenom nazivaju embolus. Embolus je masa poput mjehura zraka, slobodnog krvnog ugruška, kapljica masti itd. koja putuje kroz krvne žile te se zaustavlja i začepi krvnu žilu kad ona postane preuska da bi prošla dalje. Kad se začepi krvna žila, dio tkiva koji se njome hrani umire. Paradoks je naziv za nešto neobjašnjivo, proturječno ili naizgled nemoguće/neistinito.

Embolus koji nastaje u venskom sustavu venama dolazi u desno srce i otud može ići samo u pluća, tu se zaustavlja i uzrokovati plućnu emboliju. Ukoliko postoji defekt srčane pregrade, taj embolus može prijeći u lijevo srce koje ga izbacuje u arterijsku cirkulaciju. Embolus dalje putuje arterijama te začepi jednu od njih. Budući prvi ogranci aorte iza srca vode krv u glavu, embolus nerijetko začepi krvne žile mozga.

Embolus je najčešće krvni ugrušak koji nastaje u venama noge ili zdjelice. Proširene vene cesto su ishodiste ugrušaka pa ih je potrebno redovito liječiti i kontrolirati.

Migrene

Učestalost migrenoznih glavobolja češća je kod bolesnika s desno-lijevim protokom kroz srčani defekt. Mehanizam povezanosti defekta s migrenom nije dovoljno objašnjen.

Eisenmengerov sindrom

Plućna hipertenzija kod osoba s ASD je rijetka; javlja se u manje od 10% odraslih u vrijeme postavljanja dijagnoze. Pacijenti koji imaju ASD tipa koronarnog sinusa imaju veći arterijski krvni tlak i otpor te plućnu hipertenziju razvijaju u ranijoj dobi kad se usporede s pacijentima koji imaju druge oblike ASD.

Eisenmengerov sindrom nastaje kad razvoj nepovratne (neizlječive) plućne hipertenzije promjeni smjer protoka kroz defekt. Krv sada teče iz desne u lijevu pretklijetku. Krv iz desne pretklijetke je venska krv sto znaci da se sad u arterijama nalazi velika količina venske krvi bez kisika sto uzrokuje plavu boju koze i sluznica (cijanoza) te niz posljedica zbog manjka kisika. Iako je Eisenmengerov sindrom opisan kod djece s ASD, mnogo je češći kad postoji ventrikulski septalni defekt (VSD) kod kojeg se defekt nalazi između klijetki. Kad nastane Eisenmengerov sindrom prognoza je losa; očekivano trajanje života nakon toga je manje od tri godine. Smatra se kako je plućna hipertenzija u ovom slučaju posljedica bolesti krvnih žila koja nastaje zbog promjena uzrokovanih dugotrajno povećanim protokom krvi. Kod ovih se osoba u plućnim žilama cesto nalaze mali ugrušci pa se preporučuje terapija lijekovima protiv zgrušavanja.

Posljedice Eisenmengerova sindroma su nepodnošenje čak i blagog tjelesnog napora, poremećaji srčanog ritma, visok rizik od paradoksne embolije, nakupine gnoja u mozgu (cerebralni apsces) i iznenadna smrt. Cijanoza zbog velike količine venske krvi u arterijama uzrokuje zadebljanje krajeva prstiju (batičasti prsti), povećanje broja krvnih stanica (policitemija), zatajenje organa poput bubrega te ponekad mentalna oštećenja.

Trudnoća se dobro podnosi ako trudnoća ima nekomplicirani ASD, a kad pacijentica s Eisenmengerovim sindromom zatrudni preporučuje se obaviti pobacaj.

U rijetkim slučajevima desno-lijevi protok krvi kroz ASD može uzrokovati cijanozu bez prisutnosti plućne hipertenzije. Tada obično postoji nekakva neoubičajena osobitost građe srca koja usmjerava vensku krv u lijevo srce protiv gradijenta tlaka. Prolazni, kratkotrajni, desno-lijevi protok može nastati tijekom grčevitog plaća, kašljanja, kihanja i određenih dišnih manevara.

Dijagnoza atrijskog septalnog defekta

Dijagnoza se postavlja pregledom, eventualnim postojanjem simptoma, rendgenskom snimkom srca i pluća, elektrokardiografijom (EKG) i ultrazvukom (ehokardiografija) srca. Magnetska rezonancija (MR) se preporučuje kad je ASD dio složenih srčanih poremećaja. Holter monitor (24 satno mjerenje EKGa) preporučuje se kod postojanja poremećaja srčanog ritma (aritmija) te kod novo-dijagnosticiranih odraslih pacijenata prije operacije.

Kateterizacija srca nije nužna za dijagnozu, ali može biti potrebna kako bi se procijenila dinamika srčanog protoka.

Sadržaj

Vezane teme

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!