Komplikacije

Influenca je, u pravilu, teška bolest, praćena raznim poremećajima organskih funkcija i čestim komplikacijama. Brojne su i raznovrsne komplikacije koje prate influencu. Mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem tih dvaju čimbenika. Komplikacije su najčešće u dišnom sustavu, osobito upale pluća, ali mogu biti zahvaćeni i ostali organi. Osim upale pluća, valja spomenuti laringitis i krup (promuklost s otežanim disanjem) u male djece, zatim pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme te česte bakterijske superinfekcije s upalom uha i sinusa.

Komplikacije izvan dišnog sustava jesu miozitis (upala mišića), zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića. Jedna od vrlo važnih komplikacija influence jest Reyeov sindrom (istodobno teško oštećenje jetre i mozga), a susreće se samo u djece. Češće se dovodi u vezu s virusom influence B nego A. Uočena je povezanost Reyeova sindroma u djece s uzimanjem acetilsalicilne kiseline kao sredstva za snižavanje temperature u virusnim infekcijama. Zato se danas djeci propisuju drugi antipiretici (paracetamol).

Unatoč svemu, influenca obično ima dobru prognozu, jer najčešće dolazi do potpunog ozdravljenja. Komplikacije i smrtni slučajevi događaju se u neotpornih i iscrpljenih kroničnih bolesnika, u male djece i u starijih ljudi.

Upala pluća u influenci

Upala pluća je česta i teška komplikacija gripe. Česta, jer se pojavljuje u 10% bolesnika s influencom, a teška jer je odgovorna za golemu većinu smrtnih slučajeva. I tzv. "višak smrtnosti" koji se pojavljuje u mjesecima kad traje epidemija influence nastaje zbog povećana broja pneumonija, poglavito u starijih ljudi. Postoje dva različita oblika upale pluća u influenci. To je primarna virusna pneumonija uzrokovana samim virusom influence i sekundarna, bakterijama uzrokovana upala pluća.

Primarna virusna pneumonija pojavljuje se na samom početku bolesti i vrlo se brzo razvija u tijeku 1 do 2 dana. Susreće se samo u velikim epidemijama influence. Uz vrlo teške opće simptome, odmah se pojavljuju i produktivni kašalj, često sa sukrvavim iskašljajem, otežano disanje i zaduha (nedostatak zraka). Antibiotici su bez učinka, a stopa smrtnosti je visoka. Od primarne virusne pneumonije najčešće obolijevaju bolesnici sa srčanim manama, zatim trudnice, bolesnici s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, alkoholičari i drugi kronični bolesnici s izrazito smanjenom otpornošću. Sekundarna bakterijska pneumonija najčešće se pojavljuje nakon kliničkog poboljšanja bolesti, odnosno u drugom tjednu. Ponovni porast temperature uz pogoršanje općeg stanja i pojavu produktivnog kašlja, koji uslijede u razdoblju 2 do 14 dana, obično su znak da se influenca komplicirala sekundarnom bakterijskom pneumonijom. Ona se kudikamo učestalije pojavljuje u starijih osoba nego u mlađih i u djece. Poglavito obolijevaju bolesnici s kroničnim bolestima pluća, srca i bubrega, te dijabetičari i alkoholičari. Liječenje je antibioticima uspješno, a stopa smrtnosti mnogo je niža nego u primarnoj virusnoj pneumoniji.