Epidemiološka obilježja gripe

Influenca je kozmopolitska bolest s vrlo brzim širenjem i danas se još jedino ona od svih klasičnih zaraznih bolesti pojavljuje pandemijski. Epidemijska pojava se bilježi svake godine, a u duljim razmacima nastaju pandemije. Način pojavljivanja, zahvaćenost pučanstva i težina bolesti podjednako ovise o tipu virusa, odnosno njegovoj virulenciji i o stupnju imunosti (specifična otpornost) u populaciji. Kada se dogodi veća antigenska promjena virusa influence A, za koji je razina otpornosti u populaciji niska, pojavljuju se velika epidemija ili pandemija. Epidemije uzrokovane virusom influence B obično su manjih razmjera, ograničene su na jednu regiju, mjesto ili zatvorenu populacijsku skupinu, a po-javljuju se svakih 5 do 6 godina.

Epidemija izbija naglo, vrhunac dosiže za 2 do 3 tjedna, a obično traje 5 do 7 tjedana te prestaje isto tako naglo kao što je počela. U epidemiji obično oboli 5 do 15% pučanstva, a u određenim populacijskim skupinama i do 50%. U prosjeku svake sezone oboli jedan od 10 odraslih i jedno od troje djece. Vrlo je važna epidemiološka karakteristika influence i porast stope mortaliteta u epidemijama. Ta je stopa vrlo uočljiva i naziva se "viškom smrtnost". Epidemije gripe pojavljuju se svake godine i uzrokuju brojne zdravstvene, društvene i ekonomske probleme. Za vrijeme epidemije višestruko poraste broj bolesnika u pedijatrijskim ordinacijama i ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Tada se registrira veliki broj bolovanja i izostanaka iz škole, povećava se potrošnja lijekova, posebno antibiotika, a hospitalizira se veći broj bolesnika, osobito iz starije populacije. Zbog toga je gripa vrlo važna bolest za cjelokupnu zajednicu, a ne samo za pojedinca i zdravstvenu službu. Sve to osjetno povećava troškove u zdravstvenom i državnom sustavu. Influenca se pojavljuje u hladnijem dijelu godine, u Europi i u nas od prosinca do travnja, dakle, zimi ili u rano proljeće. Na južnoj zemljinoj polutci bolest se pojavljuje od svibnja do rujna, a najčešće je uzrokuje tip virusa koji će se sljedeće zime pojaviti na sjevernoj polutci.

Imunost je protiv influence tipnospecifična pa preboljenje bolesti uzrokovane jednim tipom ne pruža zaštitu za drugi tip virusa. Budući da imunost najviše ovisi o antigenima hemaglutininu i neuraminidazi, koji se stalno mijenjaju, čovjek je neprekidno izložen infekciji virusima influence.