Aspartam je jedan od najpopularnijih nenutritivnih sladila (NNS) dostupnih na tržištu. Zapravo, velike su šanse da ste vi ili netko koga poznajete konzumirali piće koje sadrži aspartam u posljednja 24 sata. Studija iz 2017. pokazala je da je na uzorku od gotovo 17 tisuća Amerikanaca oko 25 posto djece i otprilike 41 posto odraslih izjavilo da jedu ili piju hranu ili piće koje sadrži nenutritivna sladila, uključujući i aspartam.

Ovaj zaslađivač posljednjih godina uzrokuje brojne kontroverze, jer mnogi tvrde kako konzumacija aspartama ima štetne nuspojave koje mogu biti dugoročne. Pitanje je li aspartam štetan ponovno je aktualno nakon što je Reuters objavio da će Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), u srpnju proglasiti aspartam mogućim uzročnikom raka. Reuters se pri tom poziva na dva izvora povezana s cijelim procesom.

Što je aspartam?

Aspartam ima široku primjenu u proizvodima označenim kao dijetalni, bez šećera te bez ili s malo kalorija. Riječ je o bijelom prahu bez mirisa koji je otprilike 200 puta slađi od šećera. To znači da je potrebna vrlo mala količina aspartama da bi hrana ili piće dobili slatki okus.

Sastojci aspartama uključuju asparaginsku kiselinu i fenilalanin. Oboje su prirodne aminokiseline — poznate i kao "građevni blokovi" proteina. Asparaginsku kiselinu prirodno proizvodi naše tijelo, a fenilalanin je esencijalna aminokiselina koju dobivamo hranom.

Kako se aspartam razgrađuje u tijelu?

Kada naše tijelo prerađuje aspartam, dio se razgrađuje u metanol. Konzumacija voća, voćnih sokova, fermentiranih pića i nekog povrća također sadrži ili rezultira stvaranjem metanola.

Istraživanje iz 2015. sugerira da je aspartam bio najveći izvor metanola u američkoj prehrani. Metanol je toksičan u velikim količinama, no manje količine također mogu biti zabrinjavajuće u kombinaciji sa slobodnim metanolom. Slobodni metanol prisutan je u nekim namirnicama, a također se stvara kada se zagrijavanjem aspartama. Redovito konzumiranje slobodnog metanola može predstavljati problem jer se u tijelu razgrađuje u formaldehid, poznati kancerogen i neurotoksin.

Međutim, znanstvenici i stručne regulatorne skupine upozoravaju na donošenje preopćenitih zaključaka o odnosu između unosa aspartama, proizvodnje metanola i formaldehida u tijelu i posljedica za zdravlje. Na primjer, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) primjećuju da izloženost metanolu i formaldehidu u prehrani koji nastaju konzumacijom aspartama ne treba izazivati zabrinutost. Neki stručnjaci tvrde da bi konzumacija soka od rajčice mogla rezultirati šest puta većom proizvodnjom metanola od aspartama koji se koristi u gaziranim pićima bez šećera.

Je li aspartman štetan?

Aspartam nije uvjerljivo povezan s ozbiljnim nuspojavama ili zdravstvenim problemima u općoj populaciji. Ipak, određeni ljudi trebaju izbjegavati proizvode koji sadrže aspartam zbog mogućnosti pojave štetnih nuspojava. Osobe koje imaju fenilketonuriju, rijetku genetsku bolest dijagnosticiranu pri rođenju, ne bi trebale uzimati proizvode koji sadrže aspartam jer njihov organizam ne može ispravno preraditi fenilalanin, pa se on može nakupiti do opasnih razina u tijelu.

Nakupljanje fenilalanina u tijelu može dovesti do niza negativnih nuspojava, uključujući oštećenje mozga. Fenilalanin je esencijalna aminokiselina koja se nalazi u izvorima proteina kao što su meso, riba, jaja i mliječni proizvodi. Također je jedan od dva sastojka aspartama.

Aspartam trebaju izbjegavati i osobe koje uzimaju lijekove za shizofreniju jer fenilalanin može pojačati simptome izazvane lijekovima za shizofreniju, kao što su nekontrolirani mišićni pokreti.

Osobe s uznapredovalom bolest jetre te trudnice s visokom razinom fenilalanina u krvi također mogu imati problema s aspartamom jer njihovo tijelo ne može ispravno razgraditi fenilalanin.

Učinci aspartama se proučavaju godinama, a dosad su ga mnogi stručnjaci „optuživali“ kao uzročnika glavobolja, alergija, problema s kožom, depresije, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, vrtoglavica, debljanja, povećanog apetita, visokog tlaka, srčane bolesti, kronične bolesti bubrega, dijabetesa tipa 2, bihevioralnih i kognitivnih učinaka, lupusa, Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, pa čak i raka.

Koji proizvodi sadrže aspartam?

Aspartam se često koristi kao alternativa šećeru u mnogim proizvodima bez šećera. Široko je dostupan u nizu hrane, kao i pića. Neki primjeri proizvoda koji sadrže aspartam su sokovi i sladoledi bez šećera, niskokalorični voćni sokovi, žvakaće gume bez šećera, kečapi sa smanjenim udjelom šećera, lagani jogurti, energetske pločice bez šećera te slatkiši bez šećera.

Kod proizvoda koji sadrže aspartam on mora biti naznačen u popisu sastojaka na ambalaži. No, neki proizvođači hrane i pića već su počeli uklanjati aspartam kao sladilo koji se koristi u njihovim proizvodima.

Prirodne alternative aspartamu

Ako želite izbjeći proizvode koji sadrže aspartam, postoje prirodne alternative. Neke od njih su monaško voće, aluloza, stevia te šećerni alkoholi. Riječ je o proizvodima koji su prirodniji u usporedbi s drugim nenutritivnim sladilima.

Vezani sadržaj:

• 7 navika vezanih uz hranu koje uništavaju vaše tijelo
• Znate li koje je najgore piće za bubrege?