Trudnoća i mozak u razvoju

Trudnoća i mozak u razvoju

Trudnoća i mozak u razvoju
  • Objavljeno: Četvrtak, 19.07.2012.
  • Broj pregleda: 988
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Nema razdoblja roditeljstva koje ima izravnije i više oblikujuće djelovanje na djetetov mozak u razvoju nego devet mjeseci trudnoće koji vode u rođenje pravovremene bebe. Osnovni dijelovi mozga i živčanog sustava brzo se pojavljuju i rastu i u prvim tjednima i mjesecima nakon začeća podložni su trajnim oštećenjima nizom stvari koje majka i otac mogu jesti, piti, disati, pušiti, srkati, njušiti ili čak nositi kući na odjeći i kosi uslijed izlaganja industrijskim utjecajima. Majčina osjećanja utječu na fetus, a isto tako njene opće navike i fizičko okruženje roditelja. Konačno, mnogi vjeruju kako promišljeni pokušaji da se komunicira s nerođenim djetetom, kao pričanje, dodirivanje, čitanje priča i sviranje glazbe mogu izravno blagotvorno utjecati na mozak u razvoju i povećati zajedništvo obitelji. Jasno je da je trudnoća osobito vrijeme za njegovanje najzdravijeg razvoja bebina mozga. Međutim, statistike ukazuju, da mnogi budući roditelji omalovažavaju tu važnu priliku i odbacuju ulogu koju bi mogli - i trebali - igrati u osiguravanju budućih potencijala svog djeteta.

Ideja o prekonceptivnoj medicinskoj skrbi prilično je nova i proizišla je iz istraživanja o utjecajima ili manjkavostima koje, često i u veoma ranoj trudnoći, mogu uzrokovati abnormalnosti fetusa. Klasični primjer je bilo otkriće 1989. godine da nedostatak folne kiseline B-vitamina (zvane također folacin) može dovesti do defekata u mozgu i leđnoj moždini. Tragično je da se ti defekti pojavljuju tijekom prva dva tjedna nakon začeća - barem tjedan ili dva prije nego žena čak i zna da je trudna. Premalo folacina u majčinu tijelu može dovesti do defekata neuralne cijevi, embrionalne tvorevine koja je ishodište leđne moždine i mozga. Jedna od izobličenosti je anencefalija, fatalna greška u razvoju pri kojoj je odsutan veći dio mozga embrija. Drugi je spina bifida, oštećenje u kojemu se donji dio leđne moždine razvija izvan, umjesto unutar zaštitnih kostiju kičmenih kralježaka i ponekad dovodi do jakih invalidnosti. Otprilike jedna od tisuću beba rađa se s oštećenjima mozga ili leđne moždine koja proističu iz nedostatka B vitamina.

Da bi žena u godinama sposobnim za rađanje svaki dan iz lisnatog povrća, pšeničnih klica, grahorica, pivskog kvasca i druge hrane konzumirala preporučenih 400 mikrograma folacina zahtijeva podosta usklađenog napora i mnoge žene dobivaju daleko premalo B vitamina. Služba javnog zdravstva SAD-a procjenjuje da je otprilike polovina svih trudnoća neplanirano i stoga savjetuje da sve žene koje bi mogle zatrudnjeti trebaju dobivati dovoljno folacina u hrani ili vitaminskim pilulama tako da, u slučaju da zatrudne, imaju u svom tijelu nakupljenih zaliha za najmanje dvadeset osam dana. Međutim, upravo kao i s prekonceptivnom skrbi uopće, mlade žene kojima najviše treba savjet glede folacina imaju najmanje šanse da ga dobiju i najmanje su sklone da ga slijede. Srećom, defekti neuralne cijevi u fetusa su mnogo manje prisutni nego nedostatak folacina u zrelih žena.

Budući da tijelo tako divno brani i štiti mlado u razvoju i kako su teška oštećenja često uklonjena spontanim pobačajem, izlaganja drogama, alkoholu i toksičnim tvarima mogu samo u malom postotku beba naštetiti stanicama i kromosomima. Naprimjer, čak i majke koje su kronične alkoholičarke samo u trećini slučajeva rađaju djecu s fetalnim alkoholnim sindromom. Svejedno, suptilni problemi glede emocija i učenja koji se pokazuju kasnije, u djetinjstvu su mnogo češći, a to za obitelj može biti jednako mučno. Srećom, ima mnogo stvari koje budući roditelji mogu učiniti da bi pomogli izgradnji i očuvanju zdravoga mozga u maternici.