Dobro zdravlje i aktivan životni stil uvelike ovise o dobroj cirkulaciji krvi. To znači adekvatno kolanje krvi u sve dijelove tijela, od unutarnjih organa do dlanova, stopala i prstiju. Nažalost, kardiovaskularni sustav starenjem može oslabiti.

Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca. Krv u arterijama je bogata kisikom i hranjivim tvarima te je bistre crvene boje.

Vene su žile koje krv vode prema srcu. Krv u venama sadrži manje kisika i hranjivih tvari te je tamnije crvene boje.

Obje strane krvožilnog sustava mogu početi slabije funkcionirati, naročito kasnije u životu. Kod arterija je najčešći problem sužavanje i nakupljanje naslaga plaka. Kod vena se češće susrećemo s naticanjem, upalom i stvaranjem krvnih ugrušaka.

Vene bliže površini ruku i nogu mogu postati jako upaljene. To prepoznajemo tako što su tople i osjetljive na dodir. To stanje se zove upala vena. Može povećati rizik od nastanka infekcije i krvnih ugrušaka.

Dobra cirkulacija je važna za pravilno funkcioniranje tijela. Tijelo se sastoji od milijuna i milijuna malih stanica a svaka obavlja različitu funkciju u različitom dijelu tijela. Postoje živčane stanice, mišićne stanice, stanice srca, tkiva i brojne druge. Svaka stanica treba hranjive tvari kako bi odrađivala svoju funkciju. Također im treba kisik kojeg koriste za energiju.

Svaka stanica proizvodi i otpad koji se sastoji od neiskorištenih hranjivih tvari i dušikovog dioksida. Cirkulacija krvi je ono što to omogućava. Kada je cirkulacija krvi slaba, stanice ne mogu odrađivati svoju funkciju i povećava se rizik od nastanka različitih bolesti.

Hipertenzija

Visok krvni tlak (hipertenzija) je uobičajena za osobe starije životne dobi. Krvne žile gube elastičnost i tijelo ne dobiva dovoljno energije.

Otvrdnuće arterija

Otvrdnuće arterija je druga česta posljedica jer dolazi do sužavanja arterija zbog nakupina plaka. Često se javlja kod pušača, a područja tijela koja su najčešće zahvaćena su prsti, stopala, ruke i nos.

Proširene vene

Proširene vene javljaju se kada vene izgube svoju elastičnost.Dolazi do smanjenja cirkulacije krvi i simptomi proširenih vena postaju sve izraženiji.

Kako poboljšati cirkulaciju krvi?

Moguće je poboljšati cirkulaciju krvi na području cijelog tijela i na određenim specifičnim područjima.

Toplo hladni tretman

Izmjenjivanje toplih i hladnih tuširanja je osnova hidroterapije i na taj način se može značajno poboljšati cirkulacija krvi. To je nešto što možete raditi svaki dan i fokusirati se samo na određene dijelove tijela.

Kajenski papar

Kajenski papar se može koristiti za slabu cirkulaciju i bolove povezane s artritisom. U pravilu se nanosi površinski u kombinaciji s uljima i kremama. Kada se unosi u organizam može pospješiti cirkulaciju i ojačati arterije i kapilare. Neka istraživanja su pokazala da može ojačati srce i pospješiti čišćenje arterija, ali i da može pospješiti mršavljenje. Kajenski papar je čudesna biljka za održavanje zdravog života.

Ginkgo biloba

Ovo je još jedna biljka koja se može koristiti za poboljšanje cirkulacije krvi. Najpoznatija je po svojoj sposobnosti jačanja pamćenja jer pospješuje dotok krvi prema mozgu. U nekim zemljama se koristi za liječenje proširenih vena. Ginkgo biloba, baš kao i kajenski papar, jača krvne žile. Njena protuupalna svojstva će pospješiti zdravlje pluća i cirkulaciju krvi prema srcu.

Biljni koktel za bolju cirkulaciju

Kombinacija ovih biljaka je vjerojatno najdjelotvornija i najbolja za poboljšanje cirkulacije:

• kajenski papar
• ginkgo biloba
• đumbir
• češnjak

Uzimanje češnjaka snižava razinu lošeg kolesterola. Češnjak čisti krv, jača srce i krvožilni sustav, i pomaže u prevenciji srčanih bolesti. Đumbir nježno stimulira sva tkiva u tijelu i fantastičan je za liječenje slabe cirkulacije. Najbolje bi bilo kada biste ove biljke konzumirali svakodnevno ili ih nanosili površinski. No, prije početka uzimanja svakako se posavjetujte s liječnikom, naročito ako patite od nekih bolesti i uzimate lijekove.

Previše sjedenja i stajanja

Ako je vaš tip posla takav da morate konstantno sjediti ili stajati, to može postati zdravstveni problem. Veliki se broj ljudi koji puno sjedi ili stoji na poslu suočava s povišenim rizikom od nastanka bolesti kardiovaskularnog sustava.

Ako previše vremena provodite stojeći ili sjedeći, vjerojatno s vremena na vrijeme osjećate neke simptome, kao što su hladne ruke i stopala, proširenje vena, natečena stopala i gležnjevi, promjene boje kože, bolovi u nogama, stopalima, kostima i zglobovima.

Cjelodnevno stajanje može uzrokovati nastanak hipertenzije. No, neka istraživanja su pokazala da je stajanje bolje od sjedenja. To ima smisla, ali je ključno da s vremena na vrijeme promijenite položaj.

Bilo da stojite ili sjedite, često mijenjajte položaj tijela i istežite noge svakih nekoliko sati. Ljudsko tijelo se ne nosi dobro s višesatnim istim položajima.

Cjelodnevno sjedenje ima jednako štetne posljedice kao stajanje. Većina nas je osjetila te posljedice u nekim dijelovima života:

• oslabljenja cirkulacija na području ruku i nogu
• hladne noge i ruke
• bolovi i grčevi u mišićima
• osjećaj žarenja i probadanja

Pospješite cirkulaciju krvi na poslu

Redovito radite pauze

Bilo da sjedite ili stojite, svaka 2 sata napravite pauzu i iskoristite ju za istezanje i pokretanje ruku i nogu. Dovoljna će biti kratka šetnja ili vježbanje. Protresite noge i ruke svakih sat vremena i dobro ih protegnite.

Izbjegavajte usku odjeću

Uska odjeća može ograničiti dotok krvi u stopala. To mogu biti čarape koje su preuske, remeni koji su previše stegnuti ili hlače koje vas stišću.

Nosite udobnu obuću

Udobna obuća je važna za pravilnu cirkulaciju krvi, naročito ako morate stajati više sati. Najbolje bi bilo kada bi to bila sportska obuća prilagođena stajanju. Adekvatna obuća će omogućiti stanicama da dobivaju dovoljno hranjivih tvari i kisika.

Hodajte svaki dan 10 minuta više

Tako ćete pospješiti cirkulaciju krvi na području ruku i nogu. Pospješit ćete oslobađanje otpada iz tijela i na taj način ojačati krvne žile i srce.

Pijte dovoljno vode

Bez obzira na to krećete li se ili ne, voda je neophodna za pravilan rad vaših stanica. Dnevno biste trebali piti 1.5 do 2 litre vode.

Pazite što jedete

Nemojte jesti premasnu i slanu hranu. Jedite namirnice koje su svježe i blago začinjene. Jedite svaka 3 do 4 sata kako bi tijelo imalo konstantan stabilan izvor energije.