Najčešća pitanja o HPV-u

Što je humani papilomavirus (HPV) i kako se prenosi?

HPV je uzročnik najčešće spolno prenosive bolesti. To su virusi koji su se izrazito dobro prilagodili koži i sluznicama i vrlo lako se prenose s čovjeka na čovjeka, dovoljan je i dodir kože, tako da ponekad niti kondom nije dovoljna zaštita. Danas je poznato preko 200 različitih tipova HPV-a, a oni su podijeljeni u dvije skupine; visokog rizika (izazivaju zloćudne tumore i kod muškaraca i kod žena, najčešći tip 16 i 18) i niskog rizika (izazivaju nastanak spolnih bradavica ili tzv. kondiloma, najčešći tip 6 i 11).

Zar smo svi u opasnosti od zaraze HPV-om?

Sve ženske i muške spolno aktivne osobe su pod rizikom. Procjenjuje se da će se najmanje 50% seksualno aktivnih ljudi tijekom svog života zaraziti HPV-om, što znači da ugroženost čitave populacije raste.

Što je HPV infekcija?

Kod osoba koje nisu mogle svojim imunitetom eliminirati virus, on ostaje u stanicama genitalne regije i dovodi do dobroćudnih ili zloćudnih promjena ovisno o tipu virusa kojim smo zaraženi.

Što može uzrokovati HPV infekcija u najgorem slučaju?

Može uzrokovati smrt, patnju i bolesti poput raka vrata maternice, karcinoma penisa, zloćudnih tumora; rodnice, stidnice, rektuma, pa čak i sluznice usta.

Zašto se u Hrvatskoj do nedavno šutilo o HPV-u?

Na neki smo način još uvijek konzervativno društvo, ali zahvaljujući medijima i ovakvim predavanjima informacije o HPV-u svakim danom se sve više šire. U Hrvatskoj je oboljelo 343 žene od raka vrata maternice, a umrle su 94 žene. Nekoliko tisuća žena ima prekancerozne promjene u PAPA nalazima.

Kod ginekologa u državnoj praksi ženama se daje pravo na jedan kontrolni PAPA test godišnje u preventivne svrhe, ali ne i na HPV test jer je skup. Ginekolozi ne vole o tome govoriti! Je li to tabu tema?

Nije tabu, ali je problematika definitivno financijske prirode. PAPA test pokazuje već nastale promjene na sluznici i koži uzrokovane HPV-om, dok HPV test pokazuje prisutnost i vrstu HPV-a i puno prije nego što su nastupile promjene na koži i sluznici. Stoga je u tom kontekstu u ranijem stadiju otkrivanja HPV-a efikasniji.

U laičkim krugovima prenose se iskrivljene informacije da su muškarci samo prenosioci HPV-a, ali da njih ne pogađa karcinom! Što o tome treba znati?

Kod muškaraca su kliničke manifestacije rjeđe, oni su najčešće samo "tihi" prijenosnici infekcije, bez simptoma. Ali i kod njih HPV može dovesti do pojave genitalnih bradavica, karcinoma penisa i analne regije.

Je li obvezno cijepljenje protiv HPV-a?

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj nije uvršteno u obvezni kalendar i provodi se na dobrovoljnoj osnovi, iako su mnoge razvijene zemlje EU, SAD-a i Kanade uvrstile cijepljenje protiv HPV-a u Nacionalni program u dobi od 11-15 godina.

U kojoj dobnoj granici je moguće cijepljenje protiv HPV-a u RH?

Gardasil cjepivo je četverovalentno odnosno štiti od tipova 6,11,16,18 i namijenjeno je cijepljenju djevojčica i djevojaka u dobi od 9 do 26 godina, a Cervarix je dvovalentno cjepivo odnosno štiti od tipova 16 i 18, a namijenjeno je cijepljenju djevojčica i djevojaka u dobi od 10 do 25 godina. 2009. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je novu indikaciju cjepiva Gardasil za zaštitu od genitalnih bradavica kod muške populacije od 9 do 26 godina.

Interes za cijepljenjem dječaka i djevojčica protiv HPV-a u Hrvatskoj je u porastu, iako vlada i određeni strah od nuspojava. Ima li razloga za takav strah?

Kao i kod ostalih cjepiva moguće su nuspojave, iako se cjepivo općenito dobro podnosi. Moguće nuspojave su na mjestu uboda bol, oticanje, crvenilo, povišena temperatura... Sve nuspojave su blage i prolaznog karaktera. Treba naglasiti da cijepljenje nije dozvola za neodgovorno spolno ponašanje!

Jesu li HPV cjepiva infektivna?

Cjepiva sadrže samo bjelančevine virusa i nisu infektivna. Dakle nema straha od cjepiva i preporučljiva su.

Možemo li reći stop HPV-u?

Odgovor je; da! Edukacija o HPV-u najbolji je put za to. Potrebno je educirati sve predspolno i spolno aktivne pripadnike muške i ženske populacije, izbjegavati rizična spolna ponašanja, održavati spolnu higijenu i odlaziti na redovite preventivne preglede kod ginekologa, a tu je i cijepljenje za mlađe generacije koje bi moglo postati i obvezno.