Što se događa unutar vašeg drugog mozga?

Probavni sustav se sastoji od skupine organa na koju trebamo početi obraćati znatno više pažnje. Mozak utječe na probavni sustav u jednakoj mjeri kao što probavni sustav utječe na mozak, stoga možemo zaključiti da su oni ravnopravni u svom djelovanju. Nedavno istraživanje je pokazalo da slijepo crijevo nije baš tako beznačajno. Naime, u velikoj mjeri može odrediti način na koji um i tijelo funkcioniraju, ali i odrediti naše raspoloženje.

Ponekad nam se može činiti da probavni sustav ima svoj vlastiti život i želje, a trebamo shvatiti da to uistinu je tako. Probavni sustav u svom sastavu ima milijune neurona. Toliko je kompleksan i utjecajan u svakodnevnom funkcioniranju tijela da ga znanstvenici vole nazivati drugim mozgom.

Želudac je najvažniji dio probavnog sustava jer vodi i kontrolira sve probavne procese. Također sudjeluje u obrani organizma od stranih tijela, virusa i bakterija. Predstavlja određenu vrstu barijere, slično kao koža.

Želudac sadrži stanice koje proizvode čak 95% ukupnog serotonina u tijelu. Tada dolazi do osjećaja sreće i dobrog raspoloženje. U probavnom sustavu, serotonin ima zadatak obaviti niz funkcija, uključujući stimulaciju i poticanje rasta novih neurona i upozoravanje imunološkog sustava da postoji neka prijetnja za zdravlje.

Zahvaljujući serotoninu, probavni sustav i mozak su u neprestanom i direktnom kontaktu. Poruke kruže i idu do mozga te se potom vraćaju. Ova komunikacija je jedinstvena i nezamjenjiva, stoga ju je važno sačuvati.

Kada je probavni sustav iz bilo kojeg razloga uznemiren, počinje mozgu slati različite upozoravajuće signale prije nego mi uopće osjetimo simptome. Različiti signali mogu mozak učiniti tjeskobnim. Znanstvenici vjeruju da je ovo jedan od razloga čestih promjena raspoloženja te da dobro mentalno zdravlje ovisi i o tome je li sve u redu s probavnim sustavom.

Što s bakterijama?

Ključni igrači u komunikaciji između mozga i probavnog sustava su mikrobi koji se nalaze na stjenkama želuca. Postoje stotine vrsta bakterija, neke od njih rade pozitivne stvari kao što su razgradnja ugljikohidrata i proizvodnja antitijela. Postoje i druge vrste bakterija koje su štetne jer otpuštaju toksine i potiču nastanak raznih bolesti.

U zdravom probavnom sustavu dobre bakterije su u većem omjeru u odnosu na loše. Ipak, ono što se događa u vašoj glavi može narušiti tu, ionako osjetljivu, ravnotežu. Velika količina stresa, depresija ili tjeskoba mijenjaju način rada crijeva i njihove kontrakcije. Na taj način se mijenja način rada imunološkog sustava i povećava se broj loših bakterija. Tada dolazi do grčeva, nadutosti, proljeva ili konstipacije.

Na primjer, sindrom iritabilnog kolona je poremećaj koji uzrokuje bol u trbuhu, proljev i zatvor koji mogu biti popraćeni plinovima i nadutosti. Tada može doći do anksioznosti i depresije, što ne ide na ruku onoj savršenoj ravnoteži dobrih i loših bakterija. Žene su posebno osjetljive na to, pogotovo ako su doživjele bilo kakvu vrstu emocionalnog ili fizičkog zlostavljanja.

Uloga probiotika

Stres je jedan od najgorih neprijatelja. Nepravilna prehrana i prekomjerno uzimanje antibiotika narušavaju ravnotežu dobrih i loših bakterija. Znanstvenici vjeruju da postoji veza između ravnoteže bakterija u crijevima i nastanka autoimunih bolesti i različitih tipova alergija. Kada omjer bakterija nije u ravnoteži, probavni sustav šalje signale imunološkom sustavu koji počinje pretjerano raditi i počinje stvarati upalu koja je jedan od vodećih uzročnika različitih bolesti.

Povećanje razine dobrih bakterija uzimanjem probiotika može pomoći u održavanju zdravlja probavnog sustava. Istraživanja pokazuju da unos dobrih bakterija utječe na raspoloženje, što iznova dokazuje da probavni sustav djeluje kao drugi mozak.

Ponekad možemo uzeti probiotike koji ublažavaju određene probavne smetnje. U međuvremenu morate usvojiti nove navike.

Usvojite zdrave navike!

Pravilna prehrana

Unosite više vlakana putem voća i povrća i smanjite unos mesnih prerađevina, proteina životinjskog porijekla i rafiniranog šećera. Sve ovo smanjuje razinu dobrih bakterija i povećava rizik od nastanka pretilosti i dijabetesa. Unosite probiotike putem obogaćenih mliječnih proizvoda i prebiotike koje možete pronaći u namirnicama kao što su banana, cjelovite žitarice, luk i rajčica.

Suplementi probiotika

Ako probavni sustav dobro radi i osjećate se odlično, vjerojatno ne trebate unositi probiotike. Ali ako često osjećate probleme s radom probavnog sustava, probiotici vam mogu pomoći. Suplementi su dobar izbor jer nude dnevnu količinu probiotika, što je znatno teže postići putem namirnica, osim ako sastav svake namirnice ne poznajte savršeno.

Izbjegavajte nepotrebne lijekove

Pod ovim mislimo na laksative i lijekove kao što su aspirin i ibuprofen, kao i antibiotici koji mogu značajno smanjiti broj dobrih bakterija. Svi oni koju uzimaju antibiotike trebaju povećati unos probiotika kako bi smanjili rizik od nastanka mučnine, proljeva i grčeva.

Pazite s unosom alkohola

Znanstvenici su dokazali da samo jedno alkoholno piće narušava ravnotežu dobrih i loših bakterija. Ako često patite od proljeva, grčeva, zatvora ili plinova, smanjite unos alkohola i pratite reakcije probavnog sustava. Ako primijetite poboljšanje, to vam je znak da alkohol trebate što više izbjegavati.

Vježbajte

Svakodnevna tjelovježba od samo 30 minuta će poboljšati rad probavnog sustava. Probavni sustav treba tjelovježbu kako bi pravilno funkcionirao. Kada imate premalo slobodnog vremena, svaki trenutak iskoristite za hodanje, istezanje i duboko disanje.

Prehrana za zdravu i sretnu probavu

Doručak

Omlet od bjelanjka, luka, šparoga, rajčice i kriška kruha od cjelovitih žitarica.

Međuobrok

Niskomasni jogurt i banana.

Ručak

Piletina s maslinovim uljem, salata s jabučnim octom i povrće kao što su artičoke, šparoge, zeleno lisnato povrće i slično.

Međuobrok

Humus s mrkvama ili zelenom paprikom.

Večera

Losos s limunom, smeđa riža i zelena salata s lukom i rajčicama.

Međuobrok

Kriška kruha od cjelovitih žitarica s maslacem od kikirikija i bananom.