Kako zaustaviti opasno kompulzivno prejedanje

Kako zaustaviti opasno kompulzivno prejedanje

Kako zaustaviti opasno kompulzivno prejedanje
  • Objavljeno: Subota, 17.08.2019.
  • Broj pregleda: 167
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kategorija: Zanimljivosti

S obzirom na to da su uzroci prejedanja različiti, različit je i pristup njihovog rješavanja.

Nedavno mi se na Instagramu kratkom porukom javila jedna gospođa kazavši kako ima problem s prejedanjem. Nažalost, ne postoji jednoobrazno rješenje ovog problema, pa se ne može dati ni brzinski odgovor. Prije nego se uhvatimo u koštac s prejedanjem, trebamo mu dokučiti uzrok.

Kad se nema mjere

'Moga' bi' pojest' sve ove kotlete', kaže nam nedavno prijatelj pokazujući na tacnu punu netom pečenog roštilja.

Vidjevši nas kako smo ostali u čudu i bez riječi, pojasni dalje: 'Doktor mi je reka' da mi je želudac velik ka' u klokana'.

Istina je. Ima ljudi koji su neumjerenošću u jelu i konzumiranjem neprimjereno velikih količina hrane proširili želudac. Neki čak i duplo.

Kako doskočiti ovom problemu?

Reći ćete sigurno 'potrebno je manje jesti'. Tako je. Međutim, želudac se u normalnu neće vratiti preko noći. Za uspjeh je potrebna ustrajnost i dosljednost. 'Terapija' traje određeno vrijeme, a što je još važnije, čovjek mora misliti o svojoj prehrani; o tome što, kada i kako jede do kraja života.

Porcije moraju biti manje, no ne smije se gladovati. Štoviše, to uopće nije potrebno. Kao prvo, valja imati redovite obroke; doručak, ručak i večeru, te po mogućnosti male užine. Naime, redovitim konzumiranjem hrane osigurava se primjerena koncentracija glukoze u krvi tijekom nekoliko sati tj. između obroka. Čovjek će, naravno, nakon nekog vremena osjetiti glad, no neće, što bi se reklo, pregladnjeti. Znate i sami da kada pregladnimo nemamo mjere u jelu.

Također, hrana u želucu doprinosi osjećaju sitosti. Od koristi je stoga konzumirati hranu standardnog sadržaja masti. Mast u obroku usporava pražnjenje želuca i doprinosi osjećaju sitosti. Prisutnost hrane u želucu tako sprječava prejedanje. Dakle, prehrana koja značajno ograničava mast u prehrani obično nije od pomoći protiv prejedanja.

Nadalje, od velike je pomoći vlaknasta hrana. Neoguljeno povrće i voće, neprerađene žitarice, te mahunarke izvor su vlakana u prehrani. Svakako ih treba nekoliko puta dnevno uključiti u jelovnik. Ponovit ću ono što sam već prije rekla nebrojeno puta. Uravnotežen ručak ili večera izgledaju tako da na tanjuru bude škrobaste hrane (tjestenine, riže, prosa, palente, kruha …) jednako koliko i mesa, ribe, jaja ili sira, a povrća koliko jednih i drugih namirnica zajedno. Vlaknaste namirnice poput povrća sprječavaju prejedanje. Vlakna su voluminozna, a uz to, u doticaju s vodom bubre i tako dodatno povećavaju zapremninu pojedene hrane u želucu i crijevima. Dakle, kada se za ručak pojede poprilična količina kelja ili zelenih mahuna, nema šanse da se može pojesti cijela tacna roštilja. Prisjetimo se makrobiotičara. Poznajete li ikoga tko je debeo? Vlaknaste namirnice kojima njihov jelovnik obiluje sprječavaju prejedanje, a time i debljanje.

Kako rješiti problem prejedenja, doznajte ovdje.

Vezani članci:

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Najzdravije namirnice za prosinac

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Najčitanije zanimljivosti