Umjerene količine osvježavajućih pića koja sadrže visoke količine fruktoze ili glukoze ne utječu na metaboličko zdravlje adolescenata oba spola.

Poznata je činjenica da adolescenti konzumiraju više slatkih bezalkoholnih pića od bilo koje dobne skupine, međutim nije poznato na koji način vrsta šećera koja se nalazi u piću utječe na metabolički profil ove populacije. Stručnjaci s Odjela za prehranu i fiziologiju vježbanja sa Sveučilišta Missouri, Columbia potražili su odgovor na to pitanje u studiji koja je imala za cilj usporediti metaboličke učinke kratkotrajne konzumacije (dva tjedna) osvježavajućih pića sa visokim sadržajem fruktoze i visokim sadržajem glukoze  kod adolescenata u dobi od 15-20 godina. Studije je objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Zaključak studije je da umjerene količine bezalkoholnih pića koja sadrže bilo visoke količine fruktoze ili visoke količine glukoze uz uobičajen način prehrane pojedinaca uključenih u studiju imaju vrlo malen utjecaj na tradicionalne markere metaboličkog zdravlja (trigliceridi, kolesterol, glukoza) kod tjelesno aktivnih adolescenata sa stabilnom tjelesnom masom. Uzevši u obzir sve rezultate, autori zaključuju da konzumacija glukoze ili fruktoze sama po sebi nema negativnog učinka na zdravlje adolescenata već da bi se mjere za prevenciju kroničnih bolesti u ovoj dobi trebale fokusirati na pretilost i tjelesnu aktivnost.

Studija je obuhvatila 40 adolescenta oba spola koji su nasumično podijeljeni u dvije grupe: grupu koja je unosila visoke količine fruktoze i grupu koja je unosila visoke količine glukoze. Ispitivanje je trajalo 15 dana. Prvih 14 dana, ispitanici su unosili dnevno ili 710 ml bezalkoholnog pića s visokim sadržajem fruktoze (50g fruktoze + 15 g glukoze) ili 710 ml pića s visokim sadržajem glukoze (50g glukoze + 15g fruktoze). Svi sudionici su se pridržavali svoje uobičajene prehrane te su dobili upute o pridržavanju svojih uobičajenih navika o nivou tjelesne aktivnosti. Također, dobili su upute o vođenju detaljnog dnevnika prehrane s točnim vremenskim podacima svakog obroka, užine i pića koja su konzumirali tijekom ispitivanja. Petnaestog dana, sudionici su došli u laboratorij nakon noćnog posta radi provođenja metaboličkih testova. Toga dana, ispitanici su proveli u laboratoriju ukupno 12 sati i konzumirali su ukupno 3 obroka (s visokim sadržajem fruktoze ili visokim sadržajem glukoze) svaka 4 sata. Uzorci krvi su uzeti svakih 15 - 30 minuta. Rezultati studije ukazuju da nema razlike u kratkotrajnoj konzumaciji bezalkoholnih pića sa visokom sadržajem fruktoze ili glukoze na inzulinsku osjetljivost ili rezistenciju jetre na inzulin, tradicionalne markere metaboličkog zdravlja (trigliceride, kolesterol, glukozu, sekreciju i iskoristivost inzulina) kod tjelesno aktivnih adolescenata stabilne tjelesne mase. Također je zaključeno da visoko frukrozni obroci rezultiraju s višim koncentracijama laktata u krvi nakon obroka, dok visoko glukozni obroci rezultiraju većim lučenjem inzulina nakon obroka.

Na temelju dobivenih rezultata, autori zaključuju da umjerene količine bezalkoholnih pića s visokim sadržajem glukoze ili fruktoze ne utječu različito na metaboličko zdravlje kod adolescenata oba spola.

Bezalkoholna pića  najčešće sadrže ili saharozu (50% fruktoza + 50% glukoza) ili fruktozno - glukozni  sirup (55% fruktoza + 45% glukoza), dok su sama glukoza i fruktoza manje zastupljene u bezalkoholnim pićima koja se nalaze na tržištu. Saharoza i fruktozno - glukozni sirup su sličnog sastava i ako uzmemo u obzir rezultate ove studije, može se zaključiti da umjerena konzumacija bezalkoholnih pića može i dalje biti dio prehrambenih navika adolescenata, ali u sklopu raznovrsne i uravnotežene prehrane uz redovitu tjelesnu aktivnost.