Mozak i poremećaji prehrane

Istraživači koji su napravili snimke mozga žena sa i bez navedenog poremećaja dok su provodili standardni test za mjerenje kontrole nagona su pronašli da su one s poremećajem prehrane bile sklonije problemima sa kontrolom nagona.

«Pacijenti s bulimijom nervozom su pokazali veću impulsivnost u odnosu na kontrolne sudionike, odgovarali su brže i pravili su više grešaka na ispitivanju konfliktnih zadataka koji su zahtijevali samo-kontrolu da bi se odgovorilo točno,» napisali su autori iz New Yorka.

Specifično, zadatak zahtijeva od sudionika da indentificiraju smjer u kojem pokazuje strelica na ekranu. Izabiranje ispravnog smjera je lakše kada smjer strelice odgovara strani ekrana nego kada je je obrnuto. Žene s poremećajem u prehrani su imale manje šanse da će usporiti tako da bi mogle napraviti točan odabir kada je prezentirana teža verzija.

Impulzivne razlike su se pokazale u frontostriatalnim krugovima mozga, za koje se zna da pomažu ljudima u kontroli voljnog ponašanja.
Istraživači vjeruju da ljudi s bilimijom nervozom, koja je karakterizirana s periodima prejedanja koje potom slijedi samo-izazvano povraćanje ili druge mjere za izbjegavanje primanja na tjelesnoj težini, nisu u mogućnosti adekvatno aktivirati te krugove, i to bi moglo pomoći u objašnjenju toga zašto prave tako nepromišljene izbore kada se radi o prehrani.

«Teoretiziramo o tome da ta nemogućnost aktiviranja frontostriatalnog sustava... pridonosi njihovoj nemogućnsti da reguliraju prejedanje i druga impulzivna ponašanja», zaključili su istraživači.
Studija je objavljena on line 5. siječnja 2009. godine u časopisu «Archives of General Psychiatry».

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.