Na Svjetski dan mentalnog zdravlja objavljeno je novo izvješće EU-a koje analizira način na koji su se europske zemlje suočile s izazovima prouzročenima pandemijom COVID-19 u pogledu mentalne i emocionalne dobrobiti mladih. Istraživanje je dio napora Europske komisije da poboljša mentalnu dobrobit i smanji stigmu povezanu s problemima mentalnog zdravlja.

Mladi provodili više vremena na internetu i društvenim mrežama

Izvješće "Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih", koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi. Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije. Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih - mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.

Više od polovice mladih u Hrvatskoj tvrdi da im se mentalno zdravlje pogoršalo

U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30% ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6% je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40% izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13% je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020. Izvješće ističe da je u Hrvatskoj više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo.

No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije. Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). U svih šest područja mjere je poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja. Zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.

Jačanje psihološke pomoći u školama

Hrvatska je uvela mjere u tri od šest područja politika - skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške.

Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć. U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.

„Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku“, istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.

I anketa Flash Eurobarometer iz svibnja 2022. pokazala je da mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih. Europska komisija posvetila je 2022. godinu upravo njima u znak priznanja žrtve koju su podnijeli tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Istaknimo također da poziv na povećanje svijesti o mentalnom zdravlju i lakši pristup stručnjacima u području psihičkog zdravlja čini trećinu glasovnih poruka koje su mladi u kategoriji „Zdravlje, dobrobit i sport” ostavili na posebnoj Glasovnoj platformi Europske komisije, namijenjenoj da oni kao budući lideri podijele svoja stajališta, brige i ideje te tako doprinesu oblikovanju EU-a.

Europska godina mladih 2022.

Europsku godinu mladih 2022. pokrenula je Europska komisija kao „godinu posvećenu osnaživanju onih koji su se toliko posvetili drugima”, kako je najavila predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije 2021. Stoga je to godina koja je u potpunosti posvećena mladima u osnaživanju, poticanju i obogaćivanju mladih novim prilikama i novim načinima sudjelovanja i preuzimanja aktivne građanske uloge u društvu.

Kao opći cilj, Europska godina mladih nastoji potaknuti sve mlade da podignu svoj glas i da sudjeluju dijeleći svoju viziju ključnih tema Godine mladih i svoje nade za budućnost Europe. Jedan od ključnih ciljeva za Europsku godinu mladih 2022. jest poticanje osobnog, društvenog i profesionalnog razvoja mladih, uključujući njihovo mentalno zdravlje. To je u potpunosti u skladu sa Strategijom EU-a za mlade 2019. – 2027. kojoj je cilj postizanje bolje mentalne dobrobiti i smanjenje stigme mentalnog zdravlja promicanjem društvene inkluzije svih mladih.

Osim toga, cilj je Godine mladih pružiti vidljivost i promovirati europske vrijednosti uz širenje poruka solidarnosti među mladima te pružanje potpore Ukrajini kroz razne vrste aktivnosti.

Istodobno Europsku godinu mladih predstavlja duh sustvaranja i višestrukog sudjelovanja, čemu aktivno pridonose stotine organizacija mladih i dionika. To se ostvaruje u brojnim nacionalnim i lokalnim aktivacijama – više od 4000 aktivnosti diljem Europe već je učitano na mrežnu stranicu Europske godine mladih – okupljajući mlade ljude kako bi se tijekom cijele godine uključili na pozitivan i relevantan način.

Vezani sadržaj:

• Psihologinja osnovala Facebook grupu u kojoj se otvoreno priča o međuljudskim odnosima i problemima
• Je li sve što smo znali o depresiji, zapravo, pogrešno?
• Samoubojstva se mogu spriječiti, a u Hrvatskoj se još uvijek čeka na Nacionalnu strategiju