Posljednje desetljeće najtoplije je zabilježeno razdoblje, a čak 19 od 20 najtoplijih godina dogodilo se nakon 2020. godine. Neki će reći kako je uvijek bilo tako. Netko će se zabrinuti, a netko odmahnuti rukom. Oni koji nisu odmahnuli rukom, napravili su jedan mali, ali revolucionarni korak za globalnu klimatsku krizu. Četiri godine unazad, deklaracijom o pobuni protiv britanske vlade, u Londonu je osnovan Extinction Rebellion. Oni su, kako kažu, jedan globalni i decentralizirani politički nesvrstani pokret.

Od tada se broj aktivista svakim danom sve više povećava, a ideja se proširila diljem planete. Tako su u 2020. godini započeli i oni - zagrebački ogranak iza kojeg stoje dva velika klimatska marša i više prosvjeda protiv nezainteresiranih političkih subjekata i dugoročno štetnih projekata. Pokret broji tisuće aktivista diljem zemlje koji žele ukazati na ozbiljnost situacije. Naime, glavni uzrok klimatskih promjena je sagorijevanje fosilnih goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, uslijed čega se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi, čije količine povećavaju i ljudska djelovanja poput krčenja šuma. Plinovi zadržavaju toplinu u atmosferi te tako dolazi do promjena u klimi.

Prati nas na posebnoj domeni Svijet Novih Navika i na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu!

„Djelujemo jer predugo slušamo prazna obećanja i parole. Sve nas povezuje otpor spram sustava koji kontinuirano razara bioraznolikost, uništava klimu i vodi nas u propast,“ rekli su nam iz pokreta Extinction Rebellion Zagreb.

Usmjeravanje na obnovljive izvore energije

Desetljećima savjeti, upozorenja i prijetnje, čini se, nisu bile dovoljne. Klimatski aktivisti izabrali su buntovnost kao glavnu strategiju kojom bi se izborili za jedini prihvatljivi način života - održivost. Tako su nedavno zauzeli ulaz u sjedište jedne zagrebačke tvrtke i demonstrirali protiv LNG terminala i plina te tražili usmjeravanje na obnovljive izvore energije. Razlog je otpor prema zamišljenom projektu udvostručenja kapaciteta terminala za prihvat ukapljenog plina u Omišlju na otoku Krku.

Prosvjed ispred Plinacro-a

Tim povodom osnovali su prvi klimatski kamp koji se održavao od 14. do 18. rujna u Njivicama na Krku. Kampanjom „Val bunta“ žele reći veliko NE fosilnom gorivu, novoj plinskoj infrastrukturi i povećanju kapaciteta za uvoz ukapljenog prirodnog plina u Hrvatskoj. Ideja je prenijeti društvu kako plin nije zelena energija već štetno fosilno gorivo koje uništava planetu Zemlju.

„Bilo bi lijepo kad bi konačno prestali ulagati u daljnje crpljenje nafte i plina i malo se odmaknuli od lobista i velikih kompanija. Ono što svakako ima efekta je bojkot određenih kompanija i korištenje javnog prijevoza, iako se kod nas to destimulira jer radovi na infrastrukturi traju beskonačno dugo, a vozni park manjka prometala. Klimatske promjene van Hrvatske već su dugo goruće javno, političko i zdravstveno pitanje, posebno ovog ljeta u Španjolskoj i Portugalu, ali i kod nas u Dalmaciji,“ objasnili su aktivisti.

• Život bez otpada: Nedostupnost održivih proizvoda bez ambalaže je najveći problem u Hrvatskoj

'Klimatske promjene nisu ozbiljan problem, ali su izlika kada je to potrebno?'

Svoju vidljivost u kratkom su periodu uspjeli povećati, što im nije toliko bitno koliko samo osvještavanje o klimatskoj krizi i složenim međuodnosima koji je pokreću, kao i prozivanje onih koji su za njih odgovorni - političke strane. Javnosti poručuju da se i sami informiraju, a vlastima vjeruju što manje kada je riječ o ovom globalnom problemu.

„Naš je premijer nedavno za požare u Dalmaciji okrivio klimatske promjene, ali uvijek ljeti gori šuma i šikara i naravno da se za to moglo pripremiti i preraspodijeliti sredstva prije sedam, pet ili dvije godine za nabavu kanadera koji su prijeko potrebni, s obzirom na to da se već dugo vremena priča o globalnom rastu temperatura i posljedicama zatopljavanja. Bit će još i gore, nažalost,“ rekli su iz Extinction Rebelliona.

• Sindikat biciklista: Zagreb kasni nekoliko desetljeća za europskim gradovima, a s izazovima se bore i drugi gradovi

Prosvjed ispred HEP-a

Aktivisti su istaknuli kako bi Vlade država trebale konkretno, jasno i glasno priznati da se nalazimo usred klimatske krize i početi djelovati shodno te ulagati u obnovljive izvore.

„Usta dužnosnika puna su Pariškog sporazuma i tih famoznih 1,5 stupnjeva, za koje je vrlo je teško da ćemo postići, a i da postignemo taj cilj, više ni nema opcije zaustavljanja klimatskih promjena. Besraman je to 'greenwashing.' To je kao da stisnete gas do daske i jurite prema provaliji, istovremeno izgovarajući besmislene riječi utjehe poput „pa možda nije jako duboka“ ili „vozim jaki terenac pa se neću baš previše skršiti“. Otprilike je to Europska Unija poručila kad je nedavno plin proglasila „zelenim“ energentom", dodali su.

Odgovor društva daleko je od onoga kakav bi trebao biti

Prihvaćanje i osvještavanje samog problema prvi je korak ka promjeni. Od načina na koji kupujemo i kakve proizvode koristimo, pa sve do načina na koji odlažemo otpad, učinak na zemlju može biti negativan. I dok jedni podržavaju organiziranje klimatskih prosvjeda, neki ih ne razumiju.

„Nismo se mi okupili u XR u Londonu, Zagrebu ili Lagosu jer nam je dosadno i nemamo pametnijeg posla, što obično znaju ljudi komentirati po društvenim mrežama i diskreditirati ovaj tip angažmana. Klimatska kriza je ogroman globalni problem koji se širi po principu spojenih posuda. Naime, uključuje društvenu nejednakost, rasizam, seksizam, iskorištavanje manjinskih i etničkih te ekonomski slabijih zajednica na čijim se teritorijima i susjedstvima grade elektrane, plinovodi, naftovodi i slični infrastrukturni projekti. Dodajmo još na to ekstremne vremenske nepogode, širenje zaraznih bolesti, suše i valovi migracija zbog svih navedenih uzorka...“, objasnili su aktivisti zagrebačkog klimatskog pokreta.

U povijesti je došlo do mnogih promjena koje se tiču klime, a uvijek su bile uzrokovane različitim prirodnim utjecajima. Česti je to argument za negiranje aktualne klimatske situacije. Nekima je prikladno vjerovati da ljudska aktivnost ne utječe na našu klimu jer bi to značilo da ne moramo mijenjati svoje ponašanje. Ljudi često govore i kako će nam biti „samo malo toplije, što i nije tako loše.“ Osim rekordnih temperatura, uragani, suše i poplave postaju sve učestalije, ledenjaci se otapaju, raste razina mora, a pomiču se i granice rasprostranjenosti biljnih i životinjskih vrsta. Sve skupa utječe na društveni aspekt, ljudima nešto bitniji. Iz tog razloga neki stručnjaci očekuju masovne migracije i sve češće ratove za osnovne resurse.

Izvor: Greenpeace i Extinction Rebellion

„Najprije je važno istaknuti da 97% svih znanstvenika potvrđuje postojanje klimatskih promjena kao fenomenom čiji je uzrok čovjekovo djelovanje. Važno je to istaknuti jer se često klimatske promjene i znanstvene činjenice koje na njih ukazuju propitkuju, prikazuju kao mit i izvrću. Često ta izvrtanja dolaze upravo od industrije koja profitira na eksploataciji fosilnih goriva. Glavnina emisija potekla je zapravo u zadnjih 30 godina", govori XR Zagreb.

• 10 načina kako i ti možeš živjeti ekološki prihvatljivije!

Novi članovi uvijek su dobrodošli

„Klimatski kamp je prostor okupljanja klimatskih aktivista i aktivistica iz Hrvatske i Europe (i one koji će to tek postati) u malu aktivnu zajednicu kako bismo se povezali, razmijenili znanje, vještine i iskustva za masovnu mobilizaciju ljudi u borbi protiv klimatskih promjena“, rekli su aktivisti.

Drugi klimatski marš održan je u Zagrebu 23. travnja 2022. godine

Do sada su održali i dva velika klimatska marša, a daljnji plan je nastaviti u tom smjeru i osvještavati sugrađanke i sugrađane o kakvom se problemu radi, jer - klimatske promjene nisu opasnost u dalekoj budućnosti, već će, kako kažu, posljedice trpjeti vaša djeca koja su najviše toga svjesna. Stoga se ovoj zajednici može priključiti svatko tko savjesno vidi problem i želi se boriti protiv njega.

„Organiziramo redovito pridruženja. Interes uvijek postoji. Svi koji se žele pridružiti buntu za opstanak, mogu na našem Facebook profilu naći istaknuti link s uputama. Priključiti se može svatko tko osjeća želju za borbu protiv klimatskih promjena i pridržava se zajedničkih načela: vizije o promjeni, mobilizacija u svrhu sustavnih promjena, razvijanje kulture regeneracije, suprotstavljanje toksičnom sustavu u kojem živimo, učenje i promišljanje, uključivost, nenasilje“, rekli su iz Rebelliona.

Vezani sadržaj:

• Klimatski marš u Zagrebu: klimatska kriza eskalira jednakom brzinom kao i ratovi
• Humana Nova: kako višak odjeće može postati unikatno djelo?
• Kako možeš smanjiti otpad: vodič za početnike u 18 koraka